Arheološko bogatstvo Ribnika

Objavljeno: 02/08/2016

Na području Ribnika, na lokaciji Grad i ove godine traju arheološka istraživanja bogate povijesti tog dijela Like. Da je Lika i pozicijom i prirodom bogomdan kraj očito se znalo i u Rimsko doba,ali i ranije. Nadamo se da će se konačno netko sjetiti i u turističkom smislu vrednovati sva ta bogatstva koja imamo i pronađeno čim zagrebemo ispod „ledine“

GOSPIĆ- Nakon što je prije nekoliko dana završila kampanju istraživanja srednjovjekovnog grada Udbina, muzejska savjetnica Muzeja Like Gospić dr.sc.Tatjana Kolak „prebacila“ je istraživanja u Ribnik. Dio je to sustavnog arheološkog istraživanja Muzeja Like Gospić na položaju Grad u selu Ribnik nedaleko Gospića. Na toj lokaciji pronašli smo dr.sc.Tatjanu Kolak i malenu skupinu pomoćnika koji ispod „ledine“ otkrivaju bogatu povijest tog dijela Like. Sve je započelo prije pet godina otkrićem podnog mozaika koji upućuje na ostatke rimskog,antičkog objekta. Radi se o seoskom imanju odnosno o villi rustica. Tijekom tri godine otvorena je površina od oko 300 četvornih metara, otkriven je gospodarski i stambeni dio vile. „Pokretni nalazi koje pronalazimo ukazuju na rimski novac 4.stoljeća i kopče za odjeću iz 1.i 2.stoljeća. Sve to pokazuje da je vila u nekoliko faza imala različite pregradnje i dogradnje,ali u njoj se kontinuirano živjelo od 1.do 4.stoljeća“- govori nam Kolak i ističe da su pronađeni i nalazi keramike iz prapovijesti, odnosno mlađeg željeznog doba čime se otvara mogućnost postojanja nalaza naroda Japoda koji je u to vrijeme živio ovdje. Inače ova lokacija u Ribniku na savršenom je mjestu gdje rijeka Lika čini luk pa se tu stvara poluotok koji bi sa iskopanim jarkom u slučaju podizanja ustave mogao biti pravi wasserburg što je pozicija srednjovjekovnog grada Ribnika, pa čak i turskog vremena kada je Ribnik tijekom 150 godina bio jedan od važnijih Osmanlijskih upravnih jedinica u Lici. „Upravo negdje s početkom 17.stoljeća imamo numizmatičke nalaze novca koji upućuju na kolanje različitog novca od Venecije do Ugarske upravo početkom 17.stoljeća, u vrijeme kada Turci gospodare Ribnikom“- govori nam Kolak i pojašnjava da nema arhitektonskih pokazatelja objekata iz osmanlijskog perioda pa se ne zna točno što je bilo na ovom položaju u to vrijeme, ali očito je da se nešto događalo u Ribniku i u to vrijeme.

Cijeli lokalitet u privatnom je vlasništvu Mate Mudrovčića i Ivana Župana i njegova sina koji su im ustupili zemljište za iskapanje. Ipak, i nažalost,dio lokaliteta morat će se zatrpati i vratiti u bivše stanje što je jako loše. „Bilo bi jako lijepo kada bi se i ovaj lokalitet istražio i uz rekonstrukciju Ribničke mlinice pretvorio u arheološki park jer pozicija i priroda su izvrsne. Blizu smo grada i cestovnih komunikacija. Na taj način bi ta naša kulturna baština doživjela ponovno oživotvorenje“- kaže Kolak. No u takvu jednu priču moralo bi se uključiti puno više čimbenika, od društvenih i političkih institucija i pojedinaca, preko turističkih djelatnika koji nikako ne mogu shvatiti kakvo bogatstvo ovaj dio Like ima, pa i do samih mještana. Hoće li tu turističku valorizaciju arheološko bogatstvo Like ikada imati teško je reći, ali da je pod velikim upitnikom možda najbolje govore riječi osobe koja sve to vrijednim radom na terenu otkriva i predstavlja javnosti, dr.sc.Tatjane Kolak koja kaže“ja bi voljela reći da ću to doživjeti,ali nekako mislim da neću“.

No dok se čeka pozitivna reakcija onih koji bi u turističkom smislu mogli iskoristiti lička arheološka bogatstva, Tatjana Kolak ne sjedi prekriženih ruku već ide dalje, pa će nakon iskapanja u Ribniku, koja će završiti najvjerojatnije u četvrtak 4.kolovoza, krenuti u Smiljan. Tmo će, na novom lokalitetu pod Bogdanićem nastaviti projekt potrage za crkvom iz koje potječu ulomci starohrvatskog, ranoromaničkog pletera iz 10.stoljeća.

Milan Tomašević