HZJZ i UNICEF predstavili Analizu stanja uhranjenosti i prehrane djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj

Objavljeno: 13/05/2024

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Djeca odrastaju u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike. Među glavnim su izazovima utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja

U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku danas su predstavili ključne uvide Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece 0 – 9 godina u Republici Hrvatskoj na skupu koji je okupio brojne stručnjake iz područja zdravstva, odgoja i obrazovanja te predstavnike ministarstava, akademske zajednice i medija.

Analiza stanja donosi pregled podataka i trendova iz istraživanja o uhranjenosti i prehrani djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koji utječu na uhranjenost i prehrambene navike djece. Za pripremu Analize provedeno je i istraživanje među zdravstvenim djelatnicima koji rade neposredno s djecom.

Prema izdvojenim uvidima iz Analize stanja:

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
Uočena je povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi – djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece – veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece – prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja. Roditelji nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.

Analiza također ukazuje na potrebe:

za jedinstvenim sustavom praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju
za jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase
za dodatnim razvojem mreže Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje
za podizanjem kvalitete i izjednačavanjem mogućnosti prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama te edukacijom djelatnika uključenih u organizaciju i provođenje prehrane.

„Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1 posto, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi, kao i za druge zdravstvene rizike, odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas obolijeva i umire preko 90 % ljudi. Uz to, debljina predstavlja i značajan ekonomski teret. U ovom trenutku oko 6,6 % zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika – debljine i njezinih posljedica. Ovi zdravstveni i ekonomski tereti jasno ukazuju na potrebu ulaganja u multisektorski pristup prevencije debljine od najranije životne dobi. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti značajne iskorake u rješavanju ovog problema”, naglasila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja, što uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti. Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu je Hrvatska na 5. mjestu u Europi, uistinu zabrinjava, jer znamo kakve to negativne i dugoročne posljedice ima za zdravlje i razvoj djece. Potreba za promicanjem zdrave prehrane nikada nije bila veća, a izazovi su složeni jer uključuju utjecaj marketinga, sjedilački način života te osviještenost, navike i mogućnosti samih obitelji. UNICEF će s Vladom RH, HZJZ-om i drugim partnerima nastaviti ulagati u promicanje pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase djece u Hrvatskoj”, izjavila je Ana Dautović, v. d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te na sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U Hrvatskoj ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci, stoga su na skupu predstavljene i dvije publikacije – vodiči za kreiranje politika vezanih za reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci: Poduzimanje mjera zaštite djece od štetnog utjecaja marketinga hrane – pristup temeljen na pravima djeteta (UNICEF i SZO) i Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci (UNICEF).„Korijeni debljine duboki su i kompleksni, te je za zaustavljanje trenda rasta prekomjerne tjelesne mase i debljine ključno poznavati situaciju vezano uz stanje uhranjenosti, ali i životne navike, specifičnosti različitih životnih okruženja, javne politike, postojeće intervencije te stavove i potrebe stručne zajednice. Poznavanje navedenih čimbenika, uz dobru multisektorsku suradnju, preduvjet je i početna točka za preventivno djelovanje od najranije dobi”, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 0 – 9 godina u Republici Hrvatskoj uključuje i preporuke za daljnje unaprjeđenje politika i praksi za razvoj poticajnog prehrambenog okruženja i poticanje pravilne prehrane djece kroz suradnju relevantnih sektora i dionika u Hrvatskoj. Zaključci rasprave sudionika ovog skupa također će biti uključeni u Analizu, koja će biti objavljena kao internetsko ili tiskano izdanje.