Izložba o Japodima u Zagrebu

Objavljeno: 04/07/2017

ZAGREB- Izložba o pra-Ličanima “Japodi – zaboravljeni gorštaci” otvorena je u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a među izlošcima je i brončana, recimo, lička kapa s resama i puno nakita od bronce i jantara, zanimljive figurice.

“Prekoalpski Japodi snažan su i divlji narod, odbili su Rimljane dva puta u manje od dvadeset godina“, zapisao je Apijan, A od Strabona doznajemo da su se Japodi tetovirali, slično kao Iliri i Tračani.

Mnogo toga još nije otkopano na području koje su nastanjivali, a i tko zna kad će za to biti novca.
Neki su izlošci vrlo slični onima u gospićkom muzeju, a zanimljivo je da se po prvi put izvan BiH može vidjeti dio japodske zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji je godinama bio zatvoren, a zaposlenici koji su ga u ratu sačuvali od uništenja, nakon rata su tri godine radili bez plaće.

Japodi ne pripadaju nijednoj užoj ili široj ilirskoj zajednici. Kao posebna skupina izdvajaju se u srednjem i kasnom brončanom dobu, nekih tisuću godina prije Krista. U pisanim izvorima prvi put se spominju u 6. stoljeću prije Krista.

Rimski vojskovođa Oktavijan je 35. godine prije Krista kada je imao samo 27 godina pokorio japodske gradove Monetij (kod Brinja), Arupij (Prozor kod Otočca), Avendo (kod Kompolja) i Terpon (Trojvrh kod Plaškog) koji su se predali bez borbe kad su vidjeli kolikom vojnom silom raspolaže. Jedino je glavni japodski grad Metul (blizu Oštarija ili Viničice kod Skradnika) pružio oružani otpor, pa su ga Rimljani spalili do temelja i sravnili sa zemljom.

Onaj poznati “pisani kamen” u Lomskoj dulibi na Velebitu koji planinari rado obilaze potječe iz prvog stoljeća naše ere, a iz natpisa se može zaključiti da je riječ o – arbitraži. Rimljani su arbitrirali u sporu plemena Parentina i Ortoplina oko pristupa izvoru vode koji je nastao vjerojatno zbog napajanja stoke…

A za Gospićane je možda zanimljivo da su u brončano doba Japodi stanovali i u pećini Oštra u Podoštri, a neki od izloženih predmeta pronađeni su u Lipama.

Nives Matijević