“Leksikon Ličana” iznimno važno djelo o istaknutim Ličanima kroz prošlost!!!
Objavljeno: 28/12/2017
GOSPIĆ- “Leksikon Ličana” , knjiga predstavljena večeras u Samostalnoj narodnoj knjižnici u Gospiću, prikazuje popise stanovnika Like koji su svojim djelovanjem obilježili povijest Like,ali ne samo Like. U Leksikonu nema nikakvih podjela, jednako su obrađeni primjerice i Hrvati i Srbi, ljudi raznih svjetonazora, i ustaše i partizani. U leksikon su uključene osobe između Velebita, Plješivice i Kapele, te iz Karlobaškog primorja koje su završile svoj profesionalni put i zaokružile svoje životno djelo, osobe rođene do konca 1950.i oni rođeni kasnije koji nisu među nama. Oni koji još uvijek stvaraju biti će obrađeni u nekom drugom izdanju. Leksikon Ličana govori o književnicima, likovnim, glazbenim i scenskim umjetnicima, djelatnicima u kulturi i znanosti, on obuhvaća i sportaše i političare, crkvene velikodostojnike, vojnike, odnosno sve one koji su u različitim povijesnim razdobljima, svaki na svoj način, ispisivali važne stranice povijesti. Urednici i “stvaratelji” Leksikona spremni su i na kritike o tome jeli netko trebao se naći u njemu, odnosno možda je ispušteno neko važno ime.
Leksikon su predstavili njegov glavni urednik prof.Ivica Mataija, izvršni urednik prof.dr.sc. Ante Bežen, dr.sc.Ante Gverić i mons.dr.Mile Bogović. Ivica Mataija, inače i ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću ističe da su Ličani, kao i oni koji to nisu,ali su se ovdje doselili i profesionalno afirmirali , na različite načine obilježili povijest Like, njezin materijalni i kulturni život. “Nažalost Lika je i regija koju, posebno od početka 20.stoljeća zbog gospodarskih razloga i nepovoljnih razvojnih mogućnosti obilježava stalna depopulacija i trajno iseljavanje u druge hrvatske krajeve,ali i brojne zapadnoeuropske i prekooceanske zemlje. Mnogi su od njih svoj lički temperament oplemenjen znanjem stečenim u ličkim školama ili hrvatskim i europskim sveučilištima ugradili u razvoj društva drugih hrvatskih krajeva ili drugih zemalja, često pri tome čuvajući zavičajnu,ličku prepoznatljivost“- kaže Mataija.
Inače, ako se vratimo u povijest, prvi sustavni pokušaji oblikovanja biobibliografskih podataka vezani su uz Lički kalendar u kojemu je u prvoj polovici 20.-og stoljeća Milan Japunčić ispisivao stranice o književnicima, visokim oficirima, kulturnim radnicima i umjetnicima Ličanima. Šime Lulić pak pisao je rad o istaknutijim ljudima općine Pazarišta. Sve to nastavljalo se i kasnije i u Ličkom zborniku. Mataija podsjeća da je u Ličkim novinama 1953.i 1954.objavljivana rubrika Ličani umjetnici i Istakuti Ličani pri čemu su prikaze pisali Čedo Prica, Zlatko Tomičić i Nikola Miličević. Sedamtesetih godina Ličke novine su kroz rubriku Pet pitanja Ličkih novina Nikice Valentića razgovarale s poznatim Ličanima u Zagrebu, a o znamenitim i poznatim Ličanima i o ličkoj prošlosti pisao je Željko Certner. Na pragu 21.stoljeća o Ličanima je pisala Vila Velebita koja je objavljivala i mali Leksikon Ličana i Primoraca Luke Pavičića. Niz je autorskih radova o Ličanima i Lici,a svakako izdvajamo i našeg kolegu Marka Čuljata i njegov portal Ličke novine s poglavljem Lički leksikon.
Na te radove naslonjen je i Leksikon Ličana pri čijoj je izradi uvelike pomogao i Leksikografski zavod Miroslava Krleže. Leksikon će biti koristan priručnik zaljubljenicima u ličku povijest, iseljenoj Lici, stručnjacima i nastavnicima zavičajne povijesti, umjetnosti i književnosti. “Mogu si na trenutak dopustiti neskromnost i reći da u ovom trenutku ovakav priručnik nema ni jedna hrvatska regija.Mada su neke ranije objavljivale svoje enciklopedije“- kaže Mataija. Inače Državni arhiv u Gospiću jedan je od najplodnijih izdavača u Hrvatskoj, pa je primjerice Leksikon Ličana trideseti naslov iz edicije “Prilozi iz povijesti Like”.
Milan Tomašević
Fotogalerija
- klikni na sliku za uvećanje
