Najviše vršnjačkog nasilja u prigradskim sredinama

Objavljeno: 23/02/2017

U sklopu 10.tjedna psihologije u Hrvatskoj kojemu je domaćin Odjel za nastavničke studije u Gospiću bilo je govora o vršnjačkom nasilju. Rezultati u Lici pokazuju da najviše takvoga nasilja ima u prigradskim sredinama, zatim u gradskim, a najmanje u seoskim. Kod takvoga nasilja učenici se najviše povjeravaju prijateljima, u gradskoj i prigradskoj sredini nakon prijatelja roditeljima,a u seoskoj učiteljima. Najviše je prisutno nasilje pogrdnim riječima, ismijavanjem i zadirkivanjem

GOSPIĆ- U okviru 10. Tjedna psihologije u Hrvatskoj 22. veljače u Osnovnoj školi dr. Jure Turića održana je tribina „Istraživanja iz područja školske psihologije“ u zajedničkoj organizaciji Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru i navedene osnovne škole. U sklopu tribine doc. dr. sc. Anela Nikčević-Milković, profesorica psihologije predstavila je rezultate pet istraživanja na teme: vršnjačkog klasičnog i elektroničkog nasilja, samoregulacije učenja, stanja i potrebe rada s darovitim učenicima, rizičnih i zaštitnih čimbenika poremećaja u ponašanju kod adolescenata Ličko-senjske županije. Također je navela da se ove akademske godine na Odjelu za nastavničke studije provode istraživanja korištenja suvremenih medija za učenje i poučavanje te stanja i potreba rada s djecom s posebnim potrebama u Ličko-senjskoj županiji. Nakon izlaganja zahvalila se svim ustanovama, naročito školama s kojima se kroz suradnju  dolazi do korisnih rezultata istraživanja, kao i drugih vidova konstruktivnih programa i aktivnosti. Tribinu je moderirao psiholog osnovne škole u Gospiću Zvonimir Šimić.

U prvom izlaganju Istraživanja vršnjačkog nasilja rezultati pokazuju najveću učestalost nasilja među djecom u prigradskoj sredini, potom u gradskoj, a najmanju u seoskoj sredini. Međutim, u prigradskoj sredini nasilje je sporadično, dok je u gradskoj sredini prisutno češće ili gotovo uvijek. U gradskoj sredini nasilje je najviše prisutno u školskim hodnicima i stubištima, a u seoskoj na igralištima izvan škole. Često je nasilja i na putu od kuće do škole i obratno. Učenici se u slučaju nasilja najviše povjeravaju prijateljima. Na drugom mjestu u gradskoj i prigradskoj sredini roditeljima, a u seoskoj učiteljima. Od oblika nasilja najviše je prisutno nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje i zadirkivanje na bolan način, a na drugom mjestu laganje i širenje lažnih glasina u sve tri školske sredine.

U drugom izlaganju Istraživanja nasilja posredovanog suvremenim tehnologijama, koje je danas učestalije među djecom i mladima, rezultati pokazuju da se s vremenom korištenja suvremenih tehnologija (više od 2 sata dnevno) povećava e-nasilje s direktnom namjerom. Što su učenici stariji (8. razred u odnosu na 5.), što više koriste različite e-medije i što je sredina u kojoj žive urbanija više je e-nasilja. Učenici najviše koriste društvene mreže (ponajviše Facebook) i to naročito ulaskom u pubertet (radi druženja). Učenike treba usmjeravati da svoje slobodno vrijeme provode konstruktivno (organizirano), da im mediji budu samo jedni od vidova korištenja u njihovo slobodno vrijeme (ali maksimalno sat i pol). Istraživanje pokazuje da učenici samo vide prednosti suvremenih medija, dok roditelji i učitelji vide i njihove opasnosti.

U trećem izlaganju „Povezanost komponenti samoregulacije učenja sa školskim uspjehom i zadovoljstvom sa školom kod učenika osnovnoškolske dobi“ rezultati istraživanja pokazuju smanjenje komponenti samopoštovanja, školskog uspjeha, zadovoljstva školom, samoefikasnosti i konstruktivnih, adaptivnih strategija učenja ulaskom učenika u pubertet. Učenici 5-tih razreda pokazuju puno bolje rezultate na ovim komponentama od učenika 8-ih razreda te su djevojčice bolje od dječaka. Ulaskom u pubertet učenicima postaje važnije druženje i prihvaćanje od vršnjaka od samog akademskog postignuća. Oko ovog istraživanja povelo se najviše rasprave na tribini u smislu nužnih promjena u našem obrazovnom sustavu.

U četvrtom izlaganju „Stanja i potreba rada s darovitim učenicima“ istraživanje koje je provedeno ne samo u Ličko-senjskoj županiji nego i šire u 19 škola u cijeloj Republici Hrvatskoj na gotovo 400 nastavnika pokazuje da nastavnici ponajviše mijenjaju oblike i metode rada s darovitim učenicima, da su svi imali darovitog učenika u razredu, da nema standardiziranih postupaka identifikacije i praćenja rada s darovitima, da je nastavnicima potrebna dodatna edukacija iz ovog područja i potpora stručno-razvojne službe u školama. Brigu o darovitim učenicima u RH procjenjuju lošom, a smatraju da ta briga treba biti u cjelokupnoj vertikali od škole, grada, županije pa do najviših državnih institucija.

U zadnjem izlaganju „Rizičnih i zaštitnih čimbenika poremećaja u ponašanju kod adolescenata Ličko-senjske županije“ doc. dr. sc. Anela Nikčević-Milković osvrnula se na niz istraživanja provedenih 2003., 2009., 2012. i 2014. godine na adolescentima (7. i 8. razredi OŠ te svi razredi srednje škole) u Ličko-senjskoj županiji prema čijim rezultatima od sredstava ovisnosti među mladima dominira alkohol (na prvom mjestu pivo, potom vino, a onda i žestoka alkoholna pića), na drugom mjestu pušenje, potom nešto korištenja tableta za smirenje i bolove te nešto eksperimentiranja s marihuanom (u nekim gradovima). Dok su učenici viših razreda osnovne škole uglavnom eksperimentatori u konzumaciji alkohola i duhana, u srednjoj školi se znatno povećava broj povremenih i redovitih konzumenata. Slobodno vrijeme mladi danas uglavnom provode na računalima, u izlascima i na ulici, ranije su znatno više provodili u krugu uže i šire obitelji, a samo 20% mladih naše županije svoje slobodno vrijeme provodi konstruktivno (organizirano). U tom pravcu treba usmjeriti preventivne akcije svih ustanova koje se bave mladima u našoj županiji.

Odjel za nastavničke studije u Gospiću