Široka Kula, mjesto stradanja,ali i nadanja
Objavljeno: 23/09/2016
Župa Svetoga Mateja u mjestu turbulentne povijesti, tužne sadašnjosti,ali nadamo se i svjetlije budućnosti, u Širokoj Kuli slavi 200 godina postojanja. U tih dvjesto godina,a nakon krvavih godina koje su prethodile tom razdoblju, dogodila su se nova raseljavanja, ratovi, pokolji, stradanja. O svemu tome govori i knjiga autora Tomislava Klarića koju su predstavili prof.Ivica Mataija, autor osobno i dva velečasna Lika Blažević i Marinko Miličević koji su tom događaju dali nadasve potrebnu duhovnu notu
ŠIROKA KULA- Župa Svetoga Mateja u Širokoj Kuli slavi ovih dana svog nebeskog zaštitnika,ali i vrijedan jubilej, 200 godina župe. Do 1816.godine ona je bila kapelanija,ali te godine odvojila se od župe Lički Osik i postala samostalna župa. Povodom ovoga vrijednog jubileja magistar teologije Tomislav Klarić napisao je knjigu koja je u sklopu cjelokupnog slavlja Svetoga Mateja predstavljena u Pastoralnom centru u Ličkom Osiku. Klarić je knjigu podijelio u 4 dijela. Prvi dio naravno je povijest,ne samo župe već i cijeloga sela. O toj povijesti na predstavljanju knjige uobičajeno nadahnuto i sadržajno govorio je i ravnatelj Državnog arhiva prof.Ivica Mataija koji ističe da je Široka Kula mjesto stradanja,ali i nadanja. Mjesto je to bogate,ali i turbulentne povijesti. Nastanjena je još od Japoda, Rimljana,a onda i Hrvata. Konstantno je bila važno geostrateško i prometno čvorište pa je tamo sagrađena i impozantna srednjovjekovna građevina, bila je središte ličke župe, odnosno župski grad s najvećom tvrđavom, a mjesto se zvalo Široki Turanj. Tu važnost Kule prepoznale su i Osmanlije koje su je zbog geostrateškog položaja nakon prodora u ove krajeve imenovali sandžakom. Upravo taj prodor Osmanlija predstavlja i kraj moćne i bogate čakavske Like, samim time i Široke Kule. „od 1527.-1689.godine drastično je povijesno razdoblje čije se posljedice osjećaju i danas. Posljedica osmanlijskog vladanja je i domovinski rat. Moćna čakavska Lika malo po malo ostaje bez domicilnog stanovništva. Prema izvorima, brojni Kuljani su se odselili u Gradišće. Tada kreće val naseljavanja Osmanlija i Vlaha u Kulu. Nakon odlaska Osmanlija i dolaska Austrijanaca kreće novo naseljavanje po njihovom ključu. U Kulu dolazi novi val Vlaha, ovoga puta s područja Otočca i Brloga,a u sklopu kontroliranog vojnokrajiškog sustava. Upornošću srpske pravoslavne crkve Vlasi, koji do tada nisu bili ni Srbi ni pravoslavci, malo po malo to i postaju pa kreću veći animoziteti“- ističe između ostaloga prof.Mataija. Nova stradanja mještana Široke Kule nastavljaju se i u drugom svjetskom ratu i nakon njega, crkva je srušena a od njenog kamena napravljena zadružna štala. Nažalost najnovija povijest dovodi do novog teškog stradanja u Domovinskom ratu pa je Široka Kula danas najpoznatija po toj velikoj žrtvi koju je dala. „Nadam se da je ova knjiga začetak posla koji će iznjedriti mnogo knjiga, otkriti mnogo izvora o nama da bismo pomirili povijest sa sadašnjosti i gradili bolju budućnost“- govori Mataija pa se iz njegovih riječi da iščitati da neće biti dobro dok ne spoznamo povijest na temelju istraživanja, izvora i činjenica,a ne mitologija. Urednik knjige Tomislav Klarić smatra da Široku Kulu prate tri križa, raseljavanje, rušenje crkve u domovinskom ratu i bliska krvava povijest domovinskog rata. U preostala tri poglavlja ove knjige Klarić govori o povijesti župe Svetoga Mateja, odnosno o stradanjima crkve i broju vjernika. Treće poglavlje govori o svim žrtvama koje su stradale u njoj. Četvrto poglavlje govori o župi danas u kojoj postoji škola i Kulturno umjetničko društvo. Sa skoro 4,000 stanovnika, katolika,ali većinom pravoslavaca prije dvjestotinjak godina, Široka Kula spala je na nekoliko desetaka stanovnika, u njoj danas živi 25 katoličkih obitelji. Ipak nadamo se da je i pred ovom župom i pred ovim naseljem svjetlija i bogatija budućnost.
I na kraju jedna povijesna crtica koja zorno pokazuje koliko je Široka Kula „nesretna“. U katastrofi svjetskih razmjera, potapanju Titanika, od 31 Hrvata poginulo je 15 Ličana, a među njima najviše, 8 ,Kuljana.
Milan Tomašević
Fotogalerija
- klikni na sliku za uvećanje
