U Muzeju Like postavljena izložba fotografija neumornog velebitskog istraživača Radivoja Simonovića

Objavljeno: 31/08/2018

GOSPIĆ- Samoborski muzej, Park prirode Velebit i Muzej Like Gospić organizirali su izložbu o Radivoju Simonoviću, velikom i neumornom, te slabo poznatom vojvođanskom istraživaču i ljubitelju Velebita i Like. Izložbu je otvorila ravnateljica JU Park prirode Velebit Ivana Maras, o Simonovićevom radu govorila je autorica izložbe Zrinka Kušer, uvodnu riječ imala je ravnateljica gospićkog Muzeja Tatjana Kolak.

Radivoj Simonović (1858.-1950.) je kao planinar, istraživač krških fenomena i strastveni fotograf-amater često posjećivao Velebit i boravio na njemu u društvu svojih prijatelja Miroslava Hirtza, Josipa Poljaka, Ivana Gojtana i drugih znamenitih ljudi koji su poznati po tome što su dali svoj obol za unapređenje hrvatske kulture i znanosti općenito. Simonovićeva djela, kako objašnjava autorica izložbe Zrinka Kušer, nalazila su se u Samoborskom muzeju pod debelim slojem prašine. A kada je uklonila taj sloj pred njom su se otvarali razni svjetovi, planinski vrhunci, golet i krš Velebita, šume, pašnjaci, jezera i rijeke, ali i brojni ljudi, njihova lica i nošnje, kuće i crkve. Posebno su fotografije ljudi upečatljive jer nama u današnjem vremenu prikazuju primjerice djevojku iz Crnopca, ili Simonovićevog nosača po Velebitu iz 1903.godine iz Kruševa. Taj stoljetni pomak pokazuje nam i preko velebitskih stanova koliko je živo nekada bilo na Velebitu.

Inače Simonović je napravio na tisuće fotografija, po nekim podacima čak 15,000 fotografija, brojne su redovito objavljivane u „Hrvatskom planinaru“ bilo u njegovim ili člancima drugih autora. Malo tko zna da je po njemu nazvan i jedan sada planinarima atraktivan vrh, koji je 1929.godine bio bezimen. Te godine prozvan je taj vrh Simonovića Stapina, danas se zove Stapina.

Na izložbi je prikazan njegov život na 23 plakata s fotografijama i tekstom, kao i neke od publikacija u kojima je Simonović objavljivao fotografije, te neka privatna pisma i razglednice. Sva građa potječe iz arhiva Samoborskog muzeja gdje je dospjela 1958. godine kada ju je Hrvatski planinarski savez predao Muzeju prethodno je otkupivši od Sofije Hirtz.

Izložbu u Muzeju Like svakako treba pogledati, i to je moguće sve do 21. rujna.

Milan Tomašević