U rujnu u Gospiću nacionalni Skup speleologa
Objavljeno: 27/08/2021
GOSPIĆ- Speleološki odsjek HPD-a Željehzničar iz Zagreba organizira „Skup speleologa“ . Radi se o nacionalnom stručnom kongresu speleoloških organizacija koji se održava već dvadeset godina s ciljem predstavljanja rezultata stručno-znanstvenih istraživanja speleološke zajednice. Ovogodišnji kongres održat će se u Gospiću od 10. do 12. rujna 2021. godine. Nažalost, zbog ograničenja povezanih uz pandemiju Covid-19 na skupu očekujemo oko 200 sudionika, što je svega trećina od uobičajene posjećenosti. Vodeći hrvatski stručnjaci u području speleologije održat će 30-ak stručnih i znanstvenih predavanja o napretku svojih istraživanja, održat će se izložba speleoloških fotografija, prikaz speleološkog filma te radionice za djecu s ciljem upoznavanja s našim podzemljem. Integralni dio kongresa je i Okrugli stol na kojem se s predstavnicima sektora zaštite prirode (nadležno ministarstvo i javne ustanove) rapravljaju aktualne teme iz domene zaštite speleoloških objekata. Molimo vas da objavom informacije podržite održavanje ovemanifestacije, a u nastavku dajemo osnovni opis speleološke djelatnosti u Hrvatskoj. Napominjemo da po potrebi raspolažemo i vlastitim foto i video materijalom visoke kvalitete koji ćemo vam rado ustupiti za objavu. Polovica teritorija Hrvatske je krški teren na kojem je dosad istraženo oko 10.000 špilja i jama, no njihov ukupan broj mogao bi biti i dvostruko veći. Rijetko smo svjesni da gradovi i sela u kojima živimo, ceste i putovi kojima se vozimo i brda po kojima hodamo kriju splet podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav nam je životno važan – naime, u krškom podzemlju krije se najveći dio, čak 70% hrvatskih zaliha pitke vode. Uz to, dinarski krš je vruća točka bioraznolikosti pa su naše špilje i jame dom za svjetski jedinstvenu faunu, a upravo u speleološkim objektima žive dvije trećine endemskih životinja Hrvatske. Istraživanje špilja i jama u hrvatskoj ima povijest dugu preko 120 godina, a naš je krš svjetski poznat po dubokim jamama. Na vrlo malom području Nacionalnog parka Sjeverni velebit dosad su otkrivene četiri jame dublje od 1000 metara. Vijest o jami Nedam koja je ljetos istražena spelološkim ronjenjem do dubine od čak 1250 metara objavljena je u nacionalnim medijima diljem zemlje. Uz to, na području jugoistočnog Velebita nalazi se i najveći speleološki objekt čitavog dinarskog krša – Jamski sustav Crnopac čija ukupna duljina istraženih podzemnih kanala iznosi 54.709 metara. Usporedbe radi, razvikana i turistički uređena špilja Postojna, dugačka je 24 kilometra. Speleolozi svake godine pronalaze veći broj do sada neistraženih špilja i jama, a istraživanja u velikim objektima često traju godinama pa i desetlijećima. Rezultate rada hrvatskih speleologa, što uključuje i područje podzemne biologije, geologije, hidrologije i klimatologije –predstaviti ćemo u sklopu spomenutog kongresa u Gospiću.
Organizacijski odbor Skupa speleologa
FOTO: Nicola Rossi
