Udbina, neiscrpno arheološko bogatstvo
Objavljeno: 18/07/2016
Arheološka istraživanja i vrijedni nalazi koje sa svojom ekipom po Lici odradi i pronađe muzejska savjetnica dr.sc.Tatjana Kolak nisu novost. Već devet sezona u Udbini pronalazi arheološke ostatke koji pokazuju povijesni značaj tog kraja. Nakon Udbine na red će doći Ribnik. Vrijedni arheološki nalazi u sadašnjosti bi mogli značiti turistički procvat pojedinog kraja. Nažalost turistički djelatnici ne žure sa svojim aktivnostima pa, ili puno zaostaju za arheolozima, ili što je još gore nikada ni ne iskoriste arheološko i povijesno bogatstvo Like
UDBINA- Ovih dana završava još jedna kampanja arheološkog istraživanja srednjovjekovnog grada Udbine koje već duži niz godina provodi Muzej Like Gospić. Voditeljica istraživanja dr. sc. Tatjana Kolak, muzejska savjetnica, navodi da je ovo nakon prošlogodišnjeg prekida, deveta sezona.
„Ovaj iznimno značajan lokalitet, kako za lokalnu povijest, tako i za nacionalnu, gordo stoji iznad Krbavskog polja. Dosad su istraženi ostaci dviju kružnih kula koje podiže moćna plemenita obitelj Kurjakovića. Vjerojatno grad podižu iz strateških razloga krajem 14.st., kako bi zaštitili svoj posjed Komić, a i zbog sve prisutnije osmanlijske opasnosti. Kule su opasane dvostrukim zidanim bedemima, a podno njega nalaze se i dva, također zidinama ograđena podgrađa- govori nam dr.sc.Kolak.
Istraživanja se trenutno provode u zoni gornjeg grada, a kako se otkrivaju arhitektonski ostaci, tako se vrši i njihova konzervacija. Naravno, to uvijek ovisi o odobrenim financijskim sredstvima Ministarstva kulture koje prati ovaj projekt. Najveći dio pokretnih nalaza pokazuje pokazuje na živu vojnu aktivnost, pa su tako pronađeni signalni ručni topovi, najstariji primjerci bedemskih pušaka, tzv. kukače, brojni vrhovi strelica za samostrel, kamene topovske kugle ili kugle za praćku te kalupi za lijevanje puščanih zrna. Često se pronalaze i dijelovi konjaničke i konjske opreme, ipak, Kolak ističe da je grad živio i civilnom životom. „Na to upućuju nalazi skupocjenog stolnog keramičkog i staklenog posuđa, što svjedoči o ekonomskoj moći krbavskih gospodara. Riječ je o uvoznoj robi s područja Italije, Mađarske i Češke.
Da je udbinska Gradina od davnina bila važna točka za kontrolu ovog prostora, potvrdili su nalazi prapovijesnog japodskog sloja i rimskog novca. Vojni kaštelan Ivan Kobasić, 1524. Godine piše svome gospodaru Ivanu Torkvatu Karloviću da neće moći obraniti grad od Osmanlija, a da se to dogodilo, vidimo i po evidentiranom sloju gorenja.
„Udbina je nastavila živjeti pod osmanlijskom upravom, sjedište je Ličkog sandžaka, u njoj stanuju alajbegovi, međutim samu njihovu prisutnost, u dosadašnjim slojevima nismo uočili.
Poslije oslobođenja od Turaka, austrijska vojna uprava je zakratko obnovila stari grad, no vrlo brzo je on prepušten propadanju i razgradnji. Većina krajiških upravnih i stambenih objekata, sazidana je od kamene građe“- pojašnjava Kolak.
Danas Gradina ima apsolutne potencijale u smislu kulturno-turističke valorizacije, nalazi se iznad Crkve hrvatskih mučenika koje posjećuju brojni posjetitelji, a u neposrednoj blizini nalaze se i ostaci krbavske Stolne crkve sv. Jakova iz 13. st. I u nedalekim Jošanima, nalazi se iznimno značajan sakralni objekt. Srednjovjekovna, romaničko-gotička crkva sv. Ivana, kao i crkva sv. Trojice u perušićkim Podovima, jedine su crkve koje nisu srušili Osmanlije. Sv. Ivan je od 1730. preuzela pravoslavna crkva te je ona danas posvećena sv. Jovanu.
Istraživanja i prezentacija, kao i promocija ličke kulturne baštine i povijesti, osnova su postojanja Muzeja Like Gospić i elementarni poziv njegovih djelatnika, pa po završetku iskopavanja na Udbini, vrijednu ekipu uskoro posjećujemo u Ribniku.
Milan Tomašević
Fotogalerija
- klikni na sliku za uvećanje
