23.veljače bilo je 260 godina hrvatskog šumarstva

Objavljeno: 27/02/2025

GOSPIĆ-23.veljače obilježava se kao Dan hrvatskog šumarstva. Tim povodom Mandica Dasović iz Hrvatskog šumarskog društva, ustupila nam je zanimljiv tekst o povijesti šumarstva u Hrvatskoj i Lici:

Početci šumarstva kao struke, znanosti i umijeća gospodarenja i očuvanja šuma sežu u 18. stoljeće, a razdoblje postanka hrvatskog šumarstva obilježili su događaji  koji su se zbili od 1764. do 1769. godine – prvi pregled, opis i mapiranje šuma, zatim ustrojavanje šumarske službe i donošenje prvih uredbi o šumama.

Prvi pregledi i opisi šuma objavljeni su na području ličke, otočke i ogulinske pukovnije Vojne granice, pod nadzorom Waldmeistera  Dragutina Franzonija.

Na temelju rezultata pregleda i opisa šuma major pl. Pierker, natporučnici John i Dinzl te potporučnik Penzo, inženjeri iz mjerničkog odjela, izradili su 1764. i 1765. mape šuma u mjerilu 1:3800. Zahvaljujući tome danas znamo da je na 126 141 hektar inventariziranog velebitskog i kapelskog područja raslo 42 017 128 stabala različitih vrsta, od čega 50% bukovih i 27% jelovih u odnosu na ostale vrste. Cijelo područje na kojem se radila izmjera razdijeljeno je na okružja (districte) pa se ondašnji sastav vrsta drveća lako može usporediti s današnjim stanjem.

U šumama ličke pukovnije na površini od 29.598 hektara evidentirano je 9.684.236 stabala ili 327 stabala po hektaru, najviše bukve, zatim jele i smreke.

Tako je nastala najstarija rukopisna šumarska karta ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma čija preslika se nalazi u UŠP Gospić. Šume su označene simbolom krošanja, ucrtan je reljef, putevi, oranice, naselja, ostale kulture. Ucrtan je toponim Oštarije. Karta je izrađena u dva primjerka od kojih se jedan čuva u Hrvatskom državnom arhivu, a drugi u Ratnom arhivu u Beču.

Karta predstavlja jednu od najstarijih izrađenih karata vegetacije u svijetu. Zadivljuje činjenica da je izrađena u samo dvije godine.

Po naređenju tadašnje carice i kraljice Marije Terezije održana je sjednica mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem zapovjednika Karlovačkog generalata generala Philippa Lewina barun von Becka u  Karlovcu 11., 16. i 23. veljače 1765. Carica je odredila i da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata voditi General-Comanda u Karlovcu, te namještati šumare i lugare, a da će nadzor nad tima šumama voditi šumar Johan Carlo Franzoni radi čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi. Uprava će postaviti šumare i lugare, sastaviti nacrt šumskog reda koji će sadržavati sve propise važne za šumu, utvrditi cijene obaranja, izrade i izvoza drva kao i cijene drva na stovarištima i na panju. Osim toga odlučeno je da se za šume karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem u tri sjedišta: jedan šumar za šume ličke pukovnije sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, jedan šumar za šume otočke pukovnije i dio šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu te jedan šumar za ostale šume ogulinske pukovnije i slunjske pukovnije sa sjedištem na Petrovoj gori. Oštarijskom šumaru dodijeljeno je osam lugara, otočkom dvanaest i jedan šumar- lovac, a šumaru na Petrovoj gori pet lugara. Za svakog su određeni iznosi plaće i mjesto stanovanja. Sastavljena je i instrukcija (naputak) po kojoj će šumari podučavati svoje osoblje pa i odora šumarskog osoblja.

Sjednica povjerenstva u Karlovcu zaključena je 23. veljače 1765. godine pa se taj dan može uzeti za dan utemeljena naše prve tri šumarije, a 23. veljače smatra se danom utemeljenja hrvatskog šumarstva.

  1. Šumski red Marije Terezije, prvi Zakon o šumama „Bez dozvole nije slobodno nijednoga zemljišta šumskoga oduzeti, da se na njemu drva više neplode, ni obratiti ga na svrhe druge.“ „… da se šume ne samo trebaju uzdržavati nego valja neprestano primjerenim načinom njihovo stanje poboljšavati.“
  2. Zakon o šumama Franjo Josip I. -utemeljeno suvremeno šumarstvo u Hrvatskoj.

 

Što se događalo na području Like?

  1. osnovana Gospićka šumska direkcija sa sjedištem u Gospiću za područje Ličke i Otočke pukovnije, a ukinuta pet godina kasnije i pripojena Karlovačkoj šumskoj direkciji sa sjedištem u Turnju.
  2. nakon primjene austrijskog Zakona o šumama na području Vojne krajine osnovani Carski i kraljevski šumarski uredi u Gospiću i Otočcu
  3. razvojačenje Vojne krajine
  4. Osnovan Kraljevski šumarski ured sa sjedištem u Gospiću za državne šume, šumarije u Svetom Roku, Karlobagu, Gospiću i Udbini.
  5. Osnovan Kraljevski šumarski ured u Otočcu koji upravlja državnim šumama preko šumarija Babin Potok, Brlog, Gornji Kosinj, Korenica, Krasno i Škare
  6. formirana Otočka imovna općina s Gospodarstvenim uredom u Otočcu i 4 šumarije Otočac, Perušić, Sinac i Korenica.
  7. sastavljena diobena odluka za formiranje Ličke imovne općine koja nikad nije provedena u djelo, šumama nastavljaju upravljati državne šumarije Karlobag, Gospić, Sveti Rok i Udbina
  8. u Gospiću osnovan šumarski rasadnik veličine tri jutra pod nazivom Kasumovićevo biljevište (iza zgrade Grada Gospića).
  9. sjedište Kraljevskog šumarskog ureda iz Otočca premješteno u Sušak, ispostava ostala u Otočcu do 1912.
  10. Sjedište Ravnateljstva državnih šuma iz Sušaka premješteno u Gospić

Novoustrojeno Ravnateljstvo državnih šuma u Gospiću počelo s izgradnjom

zgrade ravnateljstva na zemljištu rasadnika Kasumovićevo biljevište

  1. ukinuta otočka imovna općina , a šume i šumarije prešle u državno vlasništvo

 

  1. osnovano Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske Podružnica Gospić (11 ih bilo u NRH) sa sjedištem u Gospiću i 5 šumskih manipulacija Brinje, Otočac, Vrhovine, Perušić i Gospić.

 

  1. ukinuto Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske Podružnica Gospić, osnovano Šumsko gospodarstvo Kapela sa sjedištem u Gospiću i 15 šumarija (Josipdol, Plaški, Brinje, Vrhovine, Plitvički Ljeskovac, Krasno, Jablanac, Karlobag, Gospić, Ličko Lešće, Bunić, Lovinac, Udbina, Gračac i Nebljusi.

 

  1. ponovno se osniva Šumsko gospodarstvo Kapela (nakon izdvajanja manjih šumskih gospodarstva i poduzeća za iskorišćivanje), sa sjedištem u Gospiću i 14 šumarija.

 

  1. ŠG Kapela napušta upravnu zgradu izgrađenu 1941. u koju je koristio Narodni odbor kotara Gospić.

 

  1. ukinuto ŠG Kapela i osnovane šumarije sa samostalnim financiranjem za uzgoj i zaštitu šuma te sanitarnu sječu.

 

  1. postoji 17 šumarija sa samostalnim financiranjem (Otočac, Ličko Lešće, vrhovine, Kosinj, Perušić, Klanac, Karlobag, Medak Gospić, Lički Osik , Korenica Udbina, Donji Lapac, Nebljusi, Srb, Sveti Rok i Gračac te Plitvički Ljeskovac u sklopu NP Plitvička jezera.

 

  1. Osnovana šumsko-privredna organizacija Šumsko gospodarstvo Gospić sa sjedištem u Gospiću i s 10 šumarija ( sve šumarije se nisu mogle samostalno financirati pa je opet došlo do spajanja u jedno poduzeće). Otočac, Vrhovine, Perušić, Karlobag, Gospić, Korenica, Udbina, Donji Lapac, Srb i Gračac.

 

Do 1991. bilo je unutarnjih reorganizacija, podjele na krš i kontinent 1979. kao i  osnivanje 5 osnovnih organizacija udruženog rada, ali teritorijalno se nije ništa značajno mijenjalo.

 

  1. od 11 šumskih gospodarstava i Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske formirano je javno poduzeće Hrvatske šume p.o. ŠG Lika Gospić postaje Uprava šuma Gospić s 12 šumarija.

U vrijeme Domovinskog rata 58% površine UŠ Gospić bilo je okupirano.

 

  1. pretvorba javnog poduzeća Hrvatske šume u trgovačko društvo, Uprava šuma Gospić postaje Uprava šuma Podružnica Gospić s 11 šumarija.

 

  1. izgrađena upravna zgrada UŠP Gospić

 

Interesantno:

Prvi zapisi o gospodarenju šumama – Dalmacija 12. st.

1103 donesen Statut lige kantona ninskog (krađa drveta)

Statut grada Korčule iz 1214. 1265. propisuje kako se odnositi prema šumi i brani prekomjernu sječu, isto je i sa Statutom grada Dubrovnika iz 1272. godine.

Hans Carl von Carlowitz, 1713. Sylvicultura oeconomica, ili gospodarska poruka i upute za prirodni uzgoj divljih stabala. To je prva sveobuhvatna rasprava o šumarstvu. Načelo potrajnosti jedini pravi primjer održivog razvoja. Original u knjižnici HŠD-a (gotica).

Mandica Dasović

Podijeli na:
Facebook Twitter Google+

Možda Vas zanima