“Aoj Liko, aoj Liko voli li te itko….”

Objavljeno: 20/09/2016

Aoj Liko voli li te itko…stihovi su koje nam izvodi jedan od globalno poznatih Ličana Rade Šerbedžija. Puno nam govori ta melankolična, tužna, riječima siromašna pjesma. Siromašna je i Lika, na to upozoravaju sa Okruglog stola održanog u Otočcu. Ali paradoksalna je to situacija jer uz ovo što nudi Lika bi mogla biti, kako su nam to nekada govorile političke elite „mala Švicarska“.

OTOČAC- Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda „Cenzura plus“ sa sjedištem u Splitu,  za predstavnike medija s šireg zagrebačkog i splitskog područja organizirala je dvodnevno studijsko putovanje u Liku.  Jedan od važnih događanja na tom putu bio je i Okrugli stol održan u Otočcu,a na kojemu su predstavljeni potencijali održivog razvoja Like. Zajedno s Cenzurom održavanju okruglog stola pripomogli su Ličko-senjske županija, LAG Lika i općina Lovinac. Okrugli stol bio je prigoda da novinari izvan našega područja, Lika-express bio je jedini lokalni medij, saznaju što to Lika danas ima,a što ima od toga što ima. Svi znamo da Lika ima jako puno,ali nažalost zbog razno-raznih razloga ima malo. Naša specifičnost je velika zaštićenost područja. Naime više od 60% nacionalnog zaštićenog područja smjestilo se u Liku. To može biti i prednost,ali i uteg oko vrata kada je u pitanju razvoj. A razvoj Like trebao bi se temeljiti na drvnoj industriji i šumarstvu, poljoprivredi i turizmu. No je li to stvarno tako? Uzme li se u obzir da su nam te grane temelj razvoja, sve tri mogu biti itekako profitabilne,a u nacionalnom gospodarstvu sudjelujemo sa svega 1%, onda je itekako jasno da svoje prednosti nismo iskoristili. Negdje je zakazalo. Zakazalo je i u činjenici da je pod ovom županijom 10% nacionalnog teritorija,ali svega 1% stanovnika uz naseljenost manju od 10 stanovnika na jedan kvadratni kilometar.  Zakazalo je i u obrazovnom sustavu.  Dr. Anita Bušljeta Tonković iz Instituta Ivo Pilar, inače autorica krasne knjige o središnjoj Lici kojoj pripadaju grad Gospić i općine Perušić i Lovinac, nakon istraživanja na terenu uočila je da u Lici još uvijek važi pravilo „bolje završiti bilo koji fakultet nego nikoji“. „Postoji kritična masa ljudi koji bi Liku razvijali,ali teško dolaze do izražaja“- smatra ona i ističe da je poljoprivreda neiskorištena, ali i primjerice velike mogućnosti proizvodnje obnovljivih izvora energije. Očito nešto ne štima i u politici, Ličanima „fali“ demokracija, jer brojni ispitanici tijekom njenog rada za doktorat i kasnije knjigu odgovorili su joj da bi u Lici bilo potrebno dovršiti proces demokratizacije društva.“ Lika je poput bijeloga slona koji su nekada darivani kraljevima,a koji onda nisu znali što bi s njim, tako i Lika ide od ruke do ruke, od politike do politike, a nitko je nije iskoristio“- govori dr.Anita Bušljeta Tonković. Svjetlo na kraju tunela možda bi mogao biti LAG Lika. Oni žele zajedno sa brojnim partnerima i stanovništvom doprinijeti razvoju Like. Ali koliko je Lika zaostala u korištenju svojih potencijala svjedoči i činjenica da će LAG Lika zajedno sa nekoliko partnera pokrenuti uvođenje pokusnog polja sadnje šljive. A radi se o voću koje se stoljećima uzgaja u Lici, pri čemu nema Hrvata koji nije čuo za ličku šljivovicu. I LAG Lika,ali i jedan  od organizatora ovoga Okruglog stola, načelnik općine Lovinac Hrvoje Račić zalažu se za uvođenje poljoprivredne srednje škole. „Obrazovni sustav je loš, mi ne obrazujemo poljoprivrednike i djelatnike u turizmu. Mi sa ličkog Veleučilišta na tržište izbacujemo ekonomiste i prometne inženjere koji nemaju gdje raditi pa im tako praktički dajemo izlaznu kartu iz Like“- kaže Račić ogorčen što Lika nakon domovinskog rata nema srednju poljoprivrednu školu. U Lovincu se nastoji koristiti upravo poljoprivredu kao temelj razvoja pa su puno napravili na brendiranju ličkog krumpira kao za sada jedinog ličkog proizvoda sa zaštitom. „Veliki su nam problem politike koje moraju prestati biti vladarske i postati razvojne“- zaključuje Račić. U turističkom smislu lički potencijali su ogromni. Nažalost ni to nismo iskoristili. Izuzme li se iz statistike, koja je čini se jedini posao koji pojedinci u turističkim zajednicama „odrađuju“,  Novalja i Plitvička Jezera kao globalni turistički brendovi, ostatak Like, usprkos potencijalima nudi jako malo. LAG Lika i tu je uskočio i zajedno s turističkom agencijom iz Gospića HANA tours organizirao projekt  „Stay 3 days in Lika“ koji obavezno uključuje posjet NP Plitvička Jezera,ali i brojnim drugim ličkim turističkim adutima.

Lika je bogata, Lika je moćna,ali Lika je neiskorištena i zapuštena. Lika odumire, odnosno kako reče dr. Dane Pejnović Liku je uhvatila gangrena. Ne poduzme li se nešto,a tu pogotovo mislimo na to ne poduzmi li nešto političari, lokalni i regionalni čelnici, ekonomisti i brojne institucije koje nažalost ne rade svoj posao Lika će izumrijeti.

Milan Tomašević

Fotogalerija

- klikni na sliku za uvećanje