Hoće li vuna konačno završavati u tvornicama,a ne po živicama?

Objavljeno: 20/03/2017

Inicijativa za održivi rast u suradnji s gospićkim Zatvorom pokrenula je zanimljiv projekt. Radi se o malom,ali značajnom projektu naziva “GO za vunu”. Ovaj projekt, koji sadrži nove sadržaje za zatvorenike, odobrilo je i Ministarstvo pravosuđa. Ukupno je u Hrvatskoj 50-ak projekata koji zatvorenicima nude nove programe i sadržaje, a kako doznajemo, ovo je jedan od najboljih.

GOSPIĆ- Marry Ann Rukavina Cipetić iz Inicijative za održivi rast pojašnjava da je vuna resurs kojega ima itekako puno, no zanemarena je. Gospićki Zatvor ima farmu na Ljubovu, projekt će se osim u tom otvorenom dijelu provoditi i u zatvorenom dijelu, u zgradi Zatvora u Gospiću i to u slobodno vrijeme zatvorenika, odnosno zatvorenici se projektu pridružuju dragovoljno. U suradnji sa zatvorskim agronomom i zatvorenicima razvijat će se početak ovoga projekta. Zanimljivo, trenutno Zatvor ima oko 400 ovaca, naravno i tamo, kao i svugdje u Hrvatskoj vuna se baca. Projektom bi se trebalo pronaći tržište za vunu. Već tijekom ovoga tjedna u zatvorenom dijelu Zatvora u Gospiću započeti će kreativne radionice, izrada ukrasnih predmeta od ovčje vune prigodom nadolazećeg blagdana Uskrsa. Uskoro će volonteri u otvorenom dijelu zatvora u Ljubovu napraviti kompostanu za vunu koristeći vunu koja se već nalazi na farmi nakon šišanja. U projekt su uključeni prof.Željko Knezić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Dragica Rogić iz Udruge Gačanka.

Pomalo nepoznato za nas, u Zapadnoj Europi, otkriva Rukavina-Cipetić, kompost od vune je hit i puno je skuplji nego ovaj kompost koji se trenutno koristi kod nas. Upravo je ta priča zagolicala pažnju svih onih koji su bili na predstavljanju ovoga projekta. Tako se moglo čuti da se kompost pravi od kombinacije vune i bujadi. A upravo su bujad i vuna dvije stvari koje možemo vidjeti na svakom koraku, vunu nakon šišanja stočari bacaju, bujad raste na svakom koraku i širi se zauzimajući pašnjake pa je stočari proklinju jer za površine pod bujadi ne mogu dobiti ni poticaje. Zamislite kada bi nekoj “pametnoj glavi” u brojnim ličkim institucijama dok “krade Bogu dane” palo na pamet da prouči ta europska iskustva i da to prenese i u Liku. Naravno da neće. No, možda upravo ovaj mali projekt koji je danas “lansiran” nakon zatvorenika uključi i stočare, odnosno uzgajivače ovaca iz Like pa da se vuna konačno krene i vrednovati i pametnije koristiti. A od dosadašnjeg bacanja po živicama svako korištenje vune je pametnije. Kako u Hrvatskoj puno onoga što valja propadne zbog raznih razloga ili nečijih interesa, tako su propale i praonice vune i predionice. Prof.Željko Knezić tako kaže da je u Hrvatskoj svojedobno zabranjeno pranje vune,posljedica je bacanje vune u prirodu. Upravo zato iz ovakvog malog projekta treba proizići drugačije tretiranje ovaca, ali i vune. Koliko je u Hrvatskoj paradoksalna situacija potvrđuje Knezićeva priča o propaloj industriji prerade vune pa je ostala samo jedna takva tvrtka u Zaboku. A ona vunu kupuje od ljudi koji dolaze primjerice iz Srbije, po Hrvatskoj ili kupuju ili još jednostavnije i jeftinije skupljaju odbačenu vunu, u Srbiji gdje pranje nije zabranjeno je peru i onda je kao pređu prodaju Regeneraciji Zabok.

Projekt danas predstavljen mogao bi biti početak velikog projekta. Mary Ann Rukavina Cipetić kaže da je Centar za preradu vune definitivno u planu. Prostor je nudila općina Perušić i on bi se mogao urediti europskim novcima. Hrvatski stručnjaci rade na jedinstvenom sustavu za obradu vune kakav još ne postoji u svijetu i biti će najefikasniji. Političari se često za neke političke potrebe hvale da broj ovaca i uzgajivača konstantno u Lici raste. Na ovome predstavljanju ovog malog projekta bili su i predstavnici Županije i grada Gospića, te LIRA-e i LAG-a Lika. Sada bi se svi oni trebali udružiti i pomoći da ovaj veliki projekt budućnosti u Lici i zaživi. Tada više ne bi vuna “krasila” grmlje i živice uz putove i ličke šume već bi se koristila u tekstilnoj industriji, ili kako smo čuli i kao kompost i onda bi postala izvozni proizvod,a ne ruglo. A do tada, zadovoljstvo nam je popratiti i ovaj mali projekt koji uključuje zatvorenike gospićkog zatvora, bilo one koji čuvaju ovce i brinu se o njima u otvorenom dijelu zatvora ili one koji će već od ovoga tjedna od vune praviti ukrase za nadolazeći Uskrs.

Milan Tomašević