Kako poboljšati produktivnost ličkih travnjaka?

Objavljeno: 09/02/2017

Lička tla su kisela, sjenokoša nam kasni, imamo malo travnih zajednica. Ljudi ne čiste krtičnjake, ne dosijavaju sijeme,a na prste se mogu prebrojiti oni koji travnjake i pašnjake gnoje. Sve to trebalo bi se promjeniti projektom “Poboljšanje produktivnosti ličkih travnjaka” koje će provoditi zagrebački Agronomski fakultet

GOSPIĆ- Zadatak koji se nalazi pred ličkim stočarima,ali u startu i pred ljudima iz Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jest povećati prinos i kvalitetu ličkih pašnjaka, ukloniti bujad i popraviti kiselost tla prema neutralnom. No ova treća potreba skupa je mjera koja nije ni trajna. Moglo se to između ostaloga čuti na prezentaciji na temu: „Problematika proizvodnje krme na ličkim pašnjacima – stanje i mogućnosti“ koju su u Gospiću organizirali Ličko-senjska županija i zagrebački Agronomski fakultet. Prezentacija je uvod u provedbu projekta „Poboljšanje produktivnosti ličkih travnjaka“, čiji je nositelj Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a čiju provedbu će sufinancirati Ličko-senjska županija u suradnji s Gradom Gospićem. “Ovim projektom biti će pokriveni karakteristični travnjaci Like, a ciljevi i očekivani rezultati su: utvrđivanje trenutne produktivnost i hranidbene vrijednosti krme s travnjaka, na odabranim oglednim farmama predložiti mjere poboljšanja prinosa i kvalitete travnjaka te predložiti najpovoljnije i najučinkovitije mjere borbe protiv paprati na travnjacima uz edukaciju uzgajivača vezano uz utjecaj količine i sastava voluminoznih krmiva na zdravlje i proizvodnost goveda, ovaca i koza“- ističu u Ličko-senjskoj županiji. Na ovoj prezentaciji bila je pročelnica županijskog Odjela za gospodarstvo Ana Rukavina Stilinović koja je istakla da se sijeno s ličkih travnjaka koristi i u Lici,ali “izvozimo” ga i u Dalmaciju. Ova riječ izvozimo naravno ne predstavlja onaj klasični izvoz jer radi se uglavnom o osobama koje prodaju svoj višak sijena,ali i o prekupcima koji kose zapuštene travnjake i tako samo zarađuju oni. Rukavina Stilinović ističe da se ne može biti zadovoljno s kvalitetom i prinosom,a sve zbog specifičnosti klime i kiselosti tla koje zahtjeva poboljšanje. I dr.sc.Josip Leto sa Agronomskog fakulteta ističe da je veliki problem u Lici kiselost tla, ali i kasna košnja zbog koje hranidbene vrijednosti sijena nisu na visokoj razini. I njemu,ali i svima nama je žalosno da susjedi iz Dalmacije od ličkog sijena prave brend, no mi gubimo jer ga oni plaćaju isključivo po količini, ne i po kvaliteti. Prinosi su nam niski i jer se s godinama iz tla iznose hranjiva,a nitko tlu ništa ne vraća. Zanimljivo, na prezentaciji je bilo 30-ak ličkih seljaka, kada ih je Leto pitao koliko njih gnoji travnjake ruke je diglo svega njih 3. Nažalost to je prečest običaj, pa je svakako zanimljiva i izjava dr.Leta koji kaže da je on po rođenju iz Tomislavgrada, kraja sličnog razmišljanja našem ličkom, i da bi, kada bi netko i pomislio gnojiti travnjak, svi rekli da je lud. Ličkim pašnjacima i travnjacima nažalost manjka i njege, ne uklanjaju se krtičnjaci, ne dosijava se sjeme, ne uklanjaju se ostaci sijena. Tla su nam visoko kisela, nedostaje fosfora, mali je broj biljnih vrsta pa prevladavaju svega tri travne zajednice. Površine koje se ne obrađuju zahvaća bujad što poljoprivrednicima šteti jer gube površine za poticaje.

Agronomski fakultet odabrati će nekoliko ličkih farmi na kojima će primjenjivati mjere, pratiti stanje i onda, nadamo se popraviti stanje travnjaka, što će biti temelj i poučak za popravljanje stanja u cijeloj Lici.

Milan Tomašević