Lički krumpir- odličan putokaz drugima

Objavljeno: 14/10/2016

U Lovincu „kolijevci“ zaštićenog ličkog krumpira zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula organizirao je zanimljiv okrugli stol. Hrvatski proizvodi sve češće dobivaju europske oznake, ono što je bitno jest iskoristiti to za razvoj poljoprivrede i ukupni razvoj.

LOVINAC- Ured Tonina Picule, hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu, u Lovincu je organizirao okrugli stol i radionice na temu „EU politike kvalitete-alati ruralnog razvoja“. Hrvatska je najmlađa članica Europske Unije,ali ima itekako velike mogućnosti i iskoristiti svoje članstvo. Jedna od velikih mogućnosti za hrvatsku poljoprivredu jest činjenica da je su zemlje Europske Unije najoptimalnija zona kada se govori o kultivaciji zemlje i proizvodnji hrane. To sve radi se bez GMO-a kao primjerice na ogromnim tržištima SAD-a ili Kine. Europa to radi na sasvim drugačiji, prirodni način i upravo zato jako je razvijena zaštita porijekla proizvoda. Za Hrvatsku je bitno da se radi o ogromnom tržištu, ali i o kupcima koji cijene činjenicu da neki proizvod ima oznaku kvalitete i porijekla. Takav proizvod postiže veću cijenu,ali se i bolje prodaje. Nažalost Hrvati još uvijek nisu došli ni približno pojedinim zemljama Unije niti u proizvodnji niti u kupnji. Ipak puno se radi pa Hrvatska trenutno ima 22 proizvoda uvrštena u bazu podataka zaštićenih proizvoda. „Doista zaštićenih proizvoda ovoga trenutka imamo čak 14 što nas svrstava na 12.mjesto 28 zemalja, članica EU. Naravno može se i bolje. No ono što bi svakako izdvojio jest napor proizvođača koji su shvatili da samo zajedništvom i ulaganjima mogu napraviti dovoljno prepoznatljiv proizvod da završi sutra na izbirljivom europskom stolu“- ističe Picula. Raduje ga činjenica da je to poluga ukupnom gospodarskom razvoju i obnovi kao što je Lika. Činjenica da Lika ima 10% hrvatskog teritorija,ali manje od 1% stanovnika upućuje na to da treba afirmirati ono što postoji u Lici i što ljudi znaju da je tradicionalno kvalitetno. „Zato je uspjeh ličkog krumpira, koji stoljećima živi u legendama,da sada ima i oznaku kvalitete koja može funkcionirati kao poziv na konzumaciju od sjevera do juga Europe“- kaže Picula i dodaje da se radi o tržištu na kojemu vrijednost zaštićenih proizvoda teži oko 65 milijardi eura pri čemu 15% ukupnog europskog izvoza otpada na zaštićene proizvode.

Lički krumpir je proizvod koji je prevalio put s vrha do dna,a nadamo se da sada ponovno ide prema vrhu. Danas se u Lici za tržište proizvodi manje od 1,000 tona krumpira, a primjerice 1986.godine Lika je organizirano na tržište izbacivala oko 76,000 tona. Put ličkog krumpira prema zaštiti trajao je više od 10 godina uz veliku pomoć općine Lovinac. Upravo je, prema Piculi, pomoć institucija, od državne prema lokalnoj razini iznimno bitna. Neke su općine i gradovi, poput Lovinca kada je u pitanju krumpir to prepoznale. Nažalost još uvijek je u Hrvatskoj puno više onih koji borbi za zaštićene proizvode ne posvećuju svoju pažnju, pa čak je i ignoriraju. Načelnik općine Lovinac Hrvoje Račić kaže da se mora krenuti s masovnijom proizvodnjom krumpira kako bi cijela priča zaživjela. „Moramo se organizirati u cijeloj Lici jer to je jedini način da doživimo prave rezultate same zaštite. Treba ljudima dati sigurnost, a vjerujem da ćemo kroz tvrtku AgroVelebit uspjeti potpisivanjem konkretnih ugovora, za konkretan proizvod i konkretan novac“- jasan je Račić. Jedan od najzaslužnijih za zaštitu ličkog krumpira je Nikola Vidaković, trenutno direktor AgroVelebita. On vjeruje da s europskom zaštitom lički krumpir ima perspektivu. „Svaki dan se u to uvjeravam kroz potražnju na tržištu. Postoji potražnja za puno više krumpira nego što ga mi imamo danas i koliko ga uspijemo plasirati. Danas postoji mogućnost lagane prodaje bez ulaganja u marketing za 10% hrvatskog tržišta“- ističe Vidaković. „Mi smo Ličani spori kada se treba pokrenuti,ali kad se pokrenemo teško nas je zaustaviti. Zato vjerujem da će doći vrijeme kada će se proizvođači početi udruživati,a AgroVelebit kao najjača tvrtka okupljati će ljude i stvarati kooperaciju na zdravom odnosu“- obećava on.

Dobar primjer kako europska zaštita može donijeti porast proizvodnje stiže iz Dalmacije. Proizvodnja je nakon dobivene oznake europske kvalitete porasla za više od 10%, dalmatinski pršut može se jesti u restoranima nekoliko zemalja Europske Unije,a primjerice akcijama trgovina Lidl ili Kaufland u sklopu akcije hrvatske kuhinje u nekoj od zemalja u kojima postoje te trgovine pršut se također nađe u izboru kupcima.

Koliko je zaštita proizvoda, odnosno dobivanje takve oznake dobro za proizvod možda najbolje govore riječi Ane Marušić Lisac iz tvrtke Biotehnicon koja kaže: „lički krumpir više nije proizvod već proizvod s potpisom. To nije proizvod po kunu već krumpir koji je dokumentiran i praćen kako bi ispunio kvalitetu koja je obećana potrošačima. Tada dolazimo do rasta cijene koju se zadovoljni kupci spremni platiti“. Lički krumpir je uspio, ima europsku oznaku. Na dobrom putu je i janjetina pramenke. Nadamo se da će vrijedni proizvođači, ali uz bitnu pomoć lokalne zajednice i institucija iznjedriti još neki lički autohtoni proizvod i oživjeti ga na europskom tržištu.

Milan Tomašević