Lika-neiskorišteni raj na zemlji
Objavljeno: 06/10/2016
Da je Lika iznimno bogatstvo znamo manje-više svi. Nažalost da su svi potencijali manje-više neiskorišteni isto tako znamo svi. Velika su nam bogatstva i u speleološkim objektima i njihovom podzemnom svijetu. Iako su pomaci vidljivi i tu smo malo napravili
GOSPIĆ- Roman Ozimec rođeni je Varaždinec, a odrastao je na relaciji Varaždin-Biokovo. Agronom je, biolog i ekolog, stručnjak je i za bio speleologiju, te ekologiju podzemnih staništa. U okviru agronomije stručnjak je za tradicijsku poljoprivredu, te stare sorte i pasmine. Uistinu prava osoba za istraživanje i vrednovanje ličkog podzemnog i nadzemnog svijeta. Zadnje što je radio u Lici bilo je prije nekoliko dana na području Javne ustanove Pećinski park Grabovača gdje su on i kolege „obrađivali“ najpoznatije špilje Grabovače. Brojne aktivnosti stručne osobe koje dođu s njim odrade u špiljama,a sve kako bi skenirali šire područje Perušića da bi vidjeli staništa i vrste. Na naš upit jesu li s ovim istraživanjem završili posao u Grabovači Ozimec odgovara: „to se ne može riješiti kroz jedan posao,ali možemo napraviti projekciju kako bi trebalo dalje istraživati i kako bi trebalo voditi monitoring sustava, pogotovo turistički“. Nažalost u Ličko-senjskoj županiji, iako smo bogat speleološki kraj, još ni jedna špilja ili ustanova koja se brine o tome nije napravila. A ta bogatstva hrvatskih špilja Ozimec istražuje već godinama, pogotovo od jednog velikog projekta započetog prije dvadesetak godina. Tridesetak špilja istraživao je i u Lici, popisivao vrste, uglavnom životinjske. Zanimljivo, jedan je i od pronalazača novih vrsta, u Cerovačkim špiljama, zajedno sa svojim kolegom, otkrio je novi rod špiljskog kornjaša i nazvao ga Velebitus, endem koji imaju samo Cerovačke špilje. Kada su u pitanju pećinski objekti u Ličko-senjskoj županiji, najpoznatije su Cerovačke špilje na jugu županije, Grabovača u središtu Like i Baraćeve špilje na sjeveru, Ozimecu se čini da su u turističkom smislu najdalje otišle Baraćeve špilje iako i Grabovača odlično radi. Još će se bolje moći raditi kada se naprave nova istraživanja i monitoring koji će onda biti temelj za bolje turističko korištenje špiljskih potencijala Like. Zanimljivo, biospeleološka istraživanja Like provode se od 19.stoljeća. Lika ma 30-ak špiljskih objekata koji imaju pedesetak endemskih vrsta. „Kao što je za Perušić pećinski park postao brend, tako bi za Liku špilje, jame, ponornice, odnosno podzemni i nadzemni svijet trebali postati brend što bi dovelo i do povećanja raznih oblika turizma“- kaže Ozimec i poziva turističke zajednice na izrađivanje knjiga o pojedinim špiljama koje bi promovirala njihova bogatstva i privlačila turiste. „Potencijali su veliki,ali jako neiskorišteni“- govori nam Ozimec.
Kao agronom i stručnjak za stare sorte i pasmine Lika mu je također odlično mjesto za rad. Poljoprivreda u Lici nije razvijena, stoke je sve manje. Smanjuju se pašnjaci, rastu šume i šikare što znatno ugrožava životinjski i bio svijet Like. Naravno i tu imamo potencijal. Ozimec je kao stručnjak dio projekta brendiranja ličke janjetine pramenke, ali ističe da postoji još i niz sorti i proizvoda koje se mogu brendirati i tako bolje koristiti. „Nakon što smo vrlo uspješno brendirali pramenku sada smo u fazi rada monografije o pramenci na hrvatskom i engleskom jeziku. Želja mi je što prije takvom monografijom predstaviti cijelu pasminu buše,a u sklopu nje zasebno i podpasminu ličku bušu. Buša je pasmina koja je raširena po cijelome Balkanu i zanimljiva je za nekoliko zemalja na tom području pa bi se i na takav način mogla promovirati i koristiti“., govori nam Ozimec.
Eto, i u tom razgovoru s ovim velikim i osebujnim hrvatskim stručnjakom koji veliki dio svog rada posvećuje Lici i njenim bogatstvima doznali smo da imamo ogromne,ali nažalost neiskorištene potencijale. Ipak zahvaljujući entuzijastima stvari se pomalo kreću s mrtve točke, primjerice kada je u pitanju korištenje speleoloških bogatstava predvodnici su Baraćeve špilje i Pećinski park Grabovača,a kada su u pitanju pramenka i buša i tu imamo niz entuzijasta i uzgajivača koji i njih žele na što bolji način vrednovati i promovirati.
Milan Tomašević
