Odličan urod Ličkog krumpira na površinama AgroVelebita iz Lovinca!!!

Objavljeno: 11/09/2018

GOSPIĆ- Tvrtka AgroVelebit iz Lovinca okuplja proizvođače krumpira,a sve se zasniva na projektu revitalizacije ličkog krumpira. Temelj proizvodnje za sada im je vlastita proizvodnja, otkupljuju nešto krumpira i od nekih proizvođača izvan AgroVelebita, no s vremenom će ta kooperacija biti i veća. Direktor tvrtke Nikola Vidaković smatra da je kooperacija kompleksan posao u kojemu proizvođači moraju biti i educiraniji i tehnički opremljeni pa se s kooperacijom neće žuriti. AgroVelebit je u zadnjih 3 godine investirao oko milijun eura. Oko 5 milijuna kuna uloženo je samo u traktore, kombajne i navodnjavanje, kupljeno je i skladište u Gospiću. “Kada bi našu tehničku opremljenost uspoređivali s drugima i stavili je na neku ljestvicu od 1 do 10 mi smo otprilike na 6,7“- kaže nam Vidaković. Bitna stvar u poljoprivrednoj proizvodnji je i navodnjavanje. Prošle godine radili su svojevrsno pokusno navodnjavanje na nekoliko hektara površine i zbog ekstremne suše to im je spasilo sezonu. Ove godine navodnjavaju dvadesetak hektara-“mislim da u budućnosti nema ozbiljnog bavljenja proizvodnjom bez navodnjavanja. Sve je više ekstremnih vrućina i to se može rješavati jedino kroz navodnjavanje“- kaže Vidaković i ističe da ove godine pod krumpirom imaju oko 35 hektara površine, 23 hektara je Lički krumpir, ovo ostalo je sjemenska proizvodnja. Očekuje se oko 700 tona tržne robe, odnosno oko 500 tona Ličkog krumpira i oko 200 tona sjemenskog. Radi se o povećanju u odnosu na lani za čak 50%. “Nama je cilj u sljedećih dvije do tri godine podići proizvodnju na 1,500 do 2,000 tona što bi nam bio optimum na postojeće skladišne kapacitete i opremu. Cilj nam je primarno podizati prinose po hektaru,a manje površine. Površine smo digli za oko 15%,a proizvodnju za čak 50%. Imamo tu dosta rezervi“- ističe Vidaković. Trenutni prinos je oko 20 tona, cilj im je oko 30 tona, što Vidaković smatra realnim uz navodnjavanje i dobru opremu.

AgroVelebit je orjentiran na prodaju krumpira kroz trgovačke lance čime razvijaju i direktnu prodaju. Taj projekt prošle godine su pokrenuli u Zagrebu kako bi direktno komunicirali s biračima. Na takav način imaju i povratnu informaciju od kupca. Krenulo se i prema ugostiteljstvu i na takav način prodaju oko 20% proizvodnje. Radi se o ugostiteljskim objektima kojima je kvaliteta krumpira jako važna. Tako primjerice surađuju s lancem Submarine Burger kojega AgroVelebit opskrbljuje s krumpirom. “S prodajom nemamo problema. Sve količine relativno lako plasiramo“. Zanimljivo, na zadnjem natječaju za opskrbu NP Plitvička Jezera, na čijem tržištu su bili prije dvije godine, nisu uspjeli proći, kaže Vidaković zbog elemenata s argumentacijom da se radi o smanjenju negativnog utjecaja dostavom robe na okoliš. Obrazloženje i argument koji su stavili, lokacija proizvodnje, ne podržava taj razlog jer krumpir se u ovom slučaju ne vozi s mjesta proizvodnje već skladištenja. U ovom slučaju mjesto skladištenja je u Saborskom koji je bliži od AgroVelebitovog skladišta u Gospiću.

Vidaković smatra da je Lički krumpir prepoznat, no još uvijek se nije uspjelo doći do velikog broja kupaca zainteresiranog za krumpir koji je spreman i platiti tu robu. Tri godine lički je krumpir i pod europskom zaštitom, no za sada se ne razmišlja previše o proboju na europsko tržište, orjentirani su na hrvatsko tržište. “Europska zaštita nam je donijela dosta dobrih stvari.Prije svega tu mislim na činjenicu da se smanjio broj onih koji prodaju lički krumpir koji to nije. U budućnosti će to biti još bolje. U europskoj zaštiti je veliki potencijal koji i mi sadašnji,ali i budući proizvođači moramo iskoristiti jer to je ekskluzivni razred proizvoda koji će sve više biti i promovirani i dobivati na važnosti“- kaže Vidaković koji smatra da bi svaki ugostitelj u Lici trebao prodavati baš lički krumpir.

Vidakovića za kraj pitamo što je za njega lički krumpir. On odgovara:”to je kvalitetna sorta krumpira uzgojena u Lici” i pojašnjava da se za svaki krumpir uzgojen u Lici može reći da je lički , ipak postoje neki kriteriji u opdabiru sortimenta jer tržište je preplavljeno raznim sortama. Primjerice mora se zadovoljiti postotak suhe tvari jer lički je krumpir spoj tradicije i podneblja. Ljudi su uvijek birali sorte koje imaju više suhe tvari jer je to važno bilo zato što je krumpir uvijek mijenjao kruh. Osim toga podneblje, odnosno hladne noći imanje ekstremnih vrućina kroz povijest je u Lici davalo veću suhu tvar nego negdje drugdje. “Možda subjektivno, no mislim da je naš krumpir najbolji u Hrvatskoj. A to mi potvrđuju potrošači koji su spremni platiti i do 50% više za naš nego neki drugi krumpir“- zaključuje Vidaković.

Slavlje ličkog krumpira, i onog iz sustava AgroVelebita,ali i krumpira koji u Lici proizvode manji proizvođači u Lovincu će biti 29.rujna na Danu Ličkog krumpira.

Milan Tomašević