Treba li Kosinjskoj dolini razvoj ili potop? HE Kosinj, mit ili projekt pred realizacijom?
Objavljeno: 19/11/2017
Hidroenergetski sustav Kosinj, ili bolje rečeno brana zvana čežnja, pred realizacijom je. Iako se to govori već godinama pa nikako ne kreće. Ipak ovaj put bilo je i javnih rasprava,a prije nekoliko dana, točnije 16.studenoga završila je i javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš. Tim povodom ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije i WWF Adria organizirali su prosvjed. Za njih je gradnja sustava neprihvatljiva, uputili su i niz komentara na spomenutu studiju i čini se da su u ovim trenucima oni jedini koji istinski brinu o ljudima i bogatstvima Kosinjske doline
GOSPIĆ- WWF Adria i Zelena akcija upozoravaju da se radi o starom HEP-ovom projektu koji je zamišljen još prije više od 40 godina, a kojim je predviđena izgradnja hidroelektrane (HE) Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici (uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica). Osim same hidroelektrane i akumulacijskog jezera, predviđena je izgradnja tri brane (Kosinj, Sedlo, Bakovac), tunela i kanala kojima bi se vode potoka Bakovca skrenule prema rijeci Lici, rekonstrukcija postojeće HE Sklope te rekonstrukcija i gradnja novih prometnica. S okolišnog aspekta, možda je najupitnija izgradnja preko 6 km (!) dugačke injekcijske zavjese. To pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u ovom poroznom, krškom terenu.
U WWF su jako zabrinuti jer smatraju da je Studija utjecaja na okoliš loše kvalitete i manjkava, temelji se na zastarjelim studijama i podacima i ne odgovara na ključna pitanja sa aspekta očuvanja okoliša. “WWF zagovara pristup sistemskog planiranja hidroenergetike jer je utjecaj brana na okoliš te na život i rad ljudi uvijek značajan, dok je njihova korist često precijenjena, a društvene i ekološke posljedice podcijenjene. Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena“- ističe Irma Popović Dujmović iz WWF-a.
Naime, upozoravaju iz WWF-a, izgradnjom akumulacijskog jezera površine 1.155 ha u potpunosti će biti potopljena naselja Gornji Kosinj i Mlakva, a njihovo stanovništvo raseljeno. Osim toga, temeljem iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica, za očekivati je daljnje pogoršanje mikroklimatskih uvjeta za stanovništvo okolnih mjesta (u vidu više magle i nižih temperatura) dok se predviđanja o eventualnim pozitivnim učincima, poput razvoja poljoprivrede u Lipovu polju i turističkih sadržaja na novoj akumulaciji, temelje na zastarjelim studijama i/ili bujnoj mašti izrađivača Studije utjecaja na okoliš.
Dan nakon spomenutog zagrebačkog prosvjeda telefonski smo razgovarali sa Irmom Popović Dujmović, kordinatoricom projekta u WWF Adria. Kaže, iako spomenuta Studija ima čak 835 stranica nije ponajbolja, odnosno iznad nje ima jako puno upitnika. Problematične stvari su slabo obrađene, a one manje problematične su dobro obrađene što pokazuje da se možda prikrivaju prave informacije. “Mi sad očekujemo da se komentari pregledaju, odnosno da se vidi što se od komentara može odbiti,a što primiti na znanje pa bi bilo lijepo da nas obavijeste o sudbini komentara i koliko su iskorišteni. Na kraju krajeva od Ministarstva očekujemo da donese odluku da studija nije dovoljno dobra, odnosno da se zahvat ne može smatrati prihvatljivim za prirodu“- kaže ona. Smatra da su stanovnici zatočenici tog područja jako dugo i taoci su države. “Oni su već jako dugo u prostornom planu akumulacija što im je onemogućilo normalni život i razvoj. Drži ih se kao taoce cijelo ovo vrijeme i njihovu imovinu će se moći kupiti u bescjenje, zemljište, kuće i sve ono što imaju jer to nema vrijednost jer sve što se radilo, radilo se na svoju ruku bez dozvola. Meni je taj pojam da se ljude drži kao taoce čisto kršenje ljudskih prava“. I ona upozorava da i sada, dok se s jedne strane priča o razvoju projekta s druge strane i dalje stižu upozorenja da od toga neće biti ništa. “Sram vas bilo! Kako se može tako raspravljati jer radi se o ljudskim životima i imovini. Meni je zastrašujuće da se u Hrvatskoj tako razmišlja u 21.stoljeću“- poručuje ona.
Inače WWF je na adresu Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo vezano uz Studiju utjecaja na okoliš 13.studenoga uputio 24 primjedbe ili komentara, pri čemu ističu da Studija o utjecaju na okoliš za projekt hidorenergetskog sustava Kosinj je manjkava, temeljena na zastarjelim studijama i podacima, te nije odgovorila na brojna pitanja koja su itekako bitna s aspekta očuvanja okoliša, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti. Stoga bi ju trebalo odbaciti i vratiti na doradu, s novim i cjelovitim istraživanjima temeljenima na trenutnim najboljim praksama, uključujući i preispitivanje same ideje o korištenja voda rijeke Like tj. razvoja prostora mikroregije Kosinj.
Između ostaloga u komentarima upozoravaju da je od 6 pobrojanih svrha sustava njih barem tri upitno. Tu se prvenstveno misli na poboljšanje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju u Lipovom polju, otvaranje mogućnosti za turizam jer osviješteni turisti ne vole posjećivati devastirana područja, te stvaranje sustava za očuvanje špiljskog sustava jer gradnjom 6 kilometara duge cementne zavjese moguće su opasne promjene. Odnosno čini se da je jedina ostvariva svrha povećanje proizvodnje električne energije u HE Senj. Za potrebe gradnje napraviti će se betonara, a njen utjecaj na okoliš u Studiji uopće nije spomenut. Nadalje u studiji nije obrađena mikroklima Kosinjske doline koja je specifična, već su podaci određivani na temeljima meteoroloških postaja u Gospiću, Ličkom Lešću, Ramljanima te Zavižanu koje su udaljene od mikroregije. WWF upozorava na veliki utjecaj zahvata na krško područje, biljni i životinjski svijet, što u spomenutoj studiji nije obrađeno.
Kada se puno “vijesti” i reakcija oko gradnje sustava uzme u obzir uistinu je teško reći radi li se o dobrom projektu ili ne. Trenutno možda da jer nešto će se ljudi zaposliti tijekom gradnje. No dugoročno zbog utjecaja na okoliš možda i ne. A opet, s one druge strane netko će opet dobiti neki unosan posao i masno zaraditi, netko će nešto ušićariti i u otkupu zemljišta, netko će “uvaliti” svoj kamenolom i svoju operativu itd.itd.
A uz sve to i do tada, uz ovo iščekivanje, Kosinjska dolina pusti i propada. Tako da busanje u prsa zbog bogate, lijepe i perspektivne Like i ne drže baš vodu, isto kao ni krško područje koje će ovim zahvatom pretrpjeti teške i nemjerljive štete.
Milan Tomašević/WWF Adria
FOTO WWF Adria
