Zaštićena područja, kočničar ili pokretač razvoja cijele zajednice?

Objavljeno: 23/03/2017

O tome kakav je odnos lokalne zajednice i zaštićenih područja, o primjerima dobre prakse i nedostacima govorilo se na radionici održanoj u Upravi Parka prirode Velebit. Nažalost premalo je bilo predstavnika lokalne zajednice pa je pitanje do kakvih će rezultata doći WWF, pokretač projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude”

GOSPIĆ- Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature – WWF) već desetljećima pomaže u očuvanju prirode i zaštićenih područja diljem svijeta. WWF Adria posebno se posvetila razvoju zaštićenih područja u regiji Dinarskog luka te od kraja 2015. godine radi na projektu “Zaštićena područja za prirodu i ljude” (PA4NP). Jedan od ciljeva projekta je ojačati suradnju između zaštićenih područja i njihovih lokalnih zajednica, što značajno može poboljšati kvalitetu života lokalnih ljudi i istovremeno podržati ciljeve očuvanja zaštićenog područja.Tijekom prošle godine WWF Adria je, uz pomoć međunarodnog tima stručnjaka, razvila novu metodologiju za procjenu suradnje zaštićenih područja i lokalne zajednice te procjenu stupnja uključenosti lokalne zajednice u rad zaštićenog područja. Cilj ove procjene je prepoznati primjere dobre prakse, koji se mogu prenijeti u druga zaštićena područja, ali i utvrditi ako postoje nedostaci u trenutnoj razini suradnje koje bi trebalo poboljšati. Procjena se provodi uz pomoć dva upitnika. Jedan je osmišljen za prikupljanje podataka iz pespektive uprave zaštićenog područja, a drugi za prikupljanje sličnih podataka iz perspektive lokalne zajednice. U Upravi Parka prirode Velebit okupili su se predstavnici zaštićenog područja u većem broju, nažalost predstavnici lokalne zajednice došli su u puno manjem broju. Ipak nadamo se da će se na osnovu ispunjenih upitnika moći i za ovo područje donijeti neki zaključci. Radionicu su vodili Anthony Karzen i Ana Kolarić, koje je WWF Adria imenovala i educirala za provođenje procjene suradnje zaštićenih područja i lokalne zajednice u Hrvatskoj. Ovo dvoje stručnjaka govori nam da je cilj radionice doznati kakva su iskustva na terenu,a odgovori iz upitnika trebaju pokazati gdje su slabije točke, gdje su jače i gdje treba pomoći na terenu. O specifičnosti Ličko-senjske županije da je znatan dio teritorija pod nekom vrstom zaštite puno se govori. Oni smatraju da je sve do dobre komunikacije. Jer, ako je komunikacija između lokalne zajednice i uprava zaštićenih područja dobra onda se itekako dobro mogu razvijati vrijednosti, od društvenih do ekonomskih. “Zaštićena područja ne smiju biti teret u razvoju, već moraju biti nešto oko čega se svi okupljaju“- ističu Karzen i Kolarić. Upravo u tom smislu često idu i rasprave u Lici jer neki kažu da je velika zaštićenost prostora kočničar razvoja, drugi kažu da je to veliki adut koji se može koristiti primjerice u turističkom smislu. Rezultati popunjenih upitnika na ovoj radionici pokazati će trenutno stanje i na osnovu njih će se donijeti procjene. Nažalost zbog činjenice da je na radionici bilo jako malo predstavnika lokalne zajednice, bili su samo predstavnici nekoliko institucija i jedne udruge, teško je reći što bi rezultati mogli reći i pokazati kakvo je trenutno stanje odnosa lokalne zajednice i zaštićenih područja.

Milan Tomašević