Hrvatska poljoprivredna komora zatražit će hitan sastanak s ministrom poljoprivrede, a ako razgovori ne donesu konkretne promjene, među mogućim daljnjim potezima je i organiziranje prosvjeda poljoprivrednika.
Predsjedništvo HPK-a i predsjednici stočarskih sektorskih odbora na sastanku održanom 9. listopada jednoglasno su prihvatili zahtjeve za promjenu postojećeg sustava u poljoprivredi.
Iz Komore poručuju da hrvatskim stočarima ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i ostati u poljoprivredi.
„Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći“, poručio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić.
Dodao je da Hrvatska ne bi trebala izdvajati novac za poljoprivrednu politiku, a istodobno uvoziti hranu koju može sama proizvoditi.
HPK svoje zahtjeve potkrepljuje podacima o stočarskoj proizvodnji za 2025. godinu. Broj zaklanih svinja smanjen je za 16,1 posto u odnosu na godinu ranije, broj oprasenih odojaka za 13,1 posto, dok je ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka pala za pet posto.
U Komori pritom upozoravaju da je od 2013. do 2025. godine kroz sustav Agencije za plaćanja krajnjim korisnicima isplaćeno približno 8,3 milijarde eura.
„Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike“, istaknuo je Mihelić.
Posebno nezadovoljstvo izazvali su preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10 za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Prema službenoj inicijalnoj rang-listi Agencije za plaćanja, u kategoriji proizvodnje mesa za velike korisnike nalazi se 16 projekata, dok je raspoloživo 6,25 milijuna eura javne potpore. HPK smatra da mali broj projekata otvara pitanje odgovaraju li uvjeti natječaja stvarnim potrebama hrvatskih stočara.
Na prvom mjestu rang-liste za velike korisnike u sektoru proizvodnje mesa nalazi se Belje Plus, koje je prvo i na rang-listi za velike korisnike u sektoru proizvodnje mlijeka.
U HPK-u naglašavaju da ne osporavaju pravo velikih kompanija na sredstva ako ispunjavaju uvjete natječaja, ali traže preispitivanje kriterija bodovanja.
„Nije dovoljno provjeriti je li natječaj proveden prema pravilima nego je važno jesu li pravila dobro postavljena i ostvaruju li cilj zbog kojeg su europska sredstva namijenjena“, poručuju iz Komore.
Sličan pristup HPK traži i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Smatraju da kriteriji trebaju uzeti u obzir postojeću proizvodnju, stvarnu potrebu proizvođača za zemljištem i njihov doprinos povećanju domaće proizvodnje hrane.
Predstavnici stočarskih sektora izrazili su nezadovoljstvo i načinom provođenja pojedinih kontrola i sankcioniranja poljoprivrednika. Ističu da su kontrole javnog novca potrebne, ali traže jasna pravila, predvidljive postupke i sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.
Prvi potez HPK-a sada će biti zahtjev za razgovor s ministrom poljoprivrede. Ovisno o rezultatima tog sastanka i spremnosti nadležnih na promjene, odlučivat će se o daljnjim koracima, uključujući mogući prosvjed poljoprivrednika.
