Međunarodni monetarni fond objavio je nove, manje optimistične prognoze za hrvatsko gospodarstvo. Umjesto ranije očekivanih 2,6 posto, gospodarski rast u 2026. trebao bi iznositi 2,2 posto, dok bi prosječna godišnja inflacija mogla dosegnuti 4,5 posto. Ni prognoza za 2027. nije osobito ohrabrujuća, a nove brojke otvaraju važno pitanje: što to znači za plaće, cijene i kućne proračune?
Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak, 13. listopada, objavio je nove jesenske gospodarske prognoze koje za Hrvatsku donose sporiji gospodarski rast i uporniju inflaciju nego što se očekivalo u proljeće.
Prema listopadskom izdanju izvješća World Economic Outlook, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2026. trebao bi porasti za 2,2 posto.
To je osjetno manje od 2,6 posto, koliko je MMF predviđao u travnju.
Istodobno je povećana prognoza inflacije, a očekivanja za sljedeću godinu također su pogoršana.
Hrvatsko gospodarstvo usporava
MMF sada procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo tijekom 2026. ostvariti rast od 2,2 posto, dok bi u 2027. trebalo porasti za 2,3 posto.
U travnju su za obje godine predviđali rast od 2,6 posto.
Riječ je o smanjenju ovogodišnje prognoze za 0,4 postotna boda, a prognoze za sljedeću godinu za 0,3 postotna boda.
Za usporedbu, prema najnovijim procjenama MMF-a hrvatsko gospodarstvo u 2025. poraslo je za 3,4 posto.
To znači da se u ovoj i idućoj godini očekuje primjetno sporije širenje gospodarske aktivnosti.
Važno je, međutim, naglasiti da sporiji rast ne znači automatski recesiju. MMF i dalje predviđa rast gospodarstva, samo slabiji od ranije očekivanog.
Inflacija od 4,5 posto: Cijene i dalje predstavljaju problem
Za velik broj građana najvažniji dio novog izvješća odnosi se na inflaciju.
MMF sada očekuje da će prosječna godišnja inflacija u Hrvatskoj tijekom 2026. iznositi 4,5 posto.
U travnju je prognoza iznosila 4,4 posto.
Još značajnija promjena odnosi se na 2027. godinu. Umjesto ranije očekivane inflacije od 2,7 posto, MMF sada predviđa 3,3 posto.
Takve brojke upućuju na zaključak da bi razdoblje povišenog rasta cijena moglo potrajati dulje nego što se očekivalo.
Ipak, inflacija od 4,5 posto ne znači da će svaki proizvod ili svaka usluga poskupjeti upravo toliko.
Riječ je o prosječnom kretanju cijena široke skupine proizvoda i usluga koje se prate pri izračunu inflacije.
Pojedine cijene mogu rasti znatno brže, neke sporije, a određeni proizvodi mogu i pojeftiniti.
Što inflacija znači za kućni proračun?
Najjednostavnije rečeno, inflacija smanjuje kupovnu moć novca ako prihodi ne rastu dovoljno brzo.
Primjerice, ako bi određena košarica proizvoda prosječno koštala 100 eura, rast njezine cijene od 4,5 posto značio bi da bi za istu košaricu trebalo izdvojiti 104,50 eura.
To je samo pojednostavljeni primjer, a ne prognoza troška konkretne hrvatske obitelji.
Stvarni utjecaj ovisi o tome koliko kućanstvo troši na hranu, stanovanje, energiju, prijevoz i ostale potrebe.
Obitelj koja velik dio prihoda izdvaja za energiju i stanovanje može osjetiti drukčiji pritisak od kućanstva s manjim izdacima za te potrebe.
Zato prosječna inflacija nije uvijek jednaka osobnom iskustvu rasta troškova života.
Znači li manja inflacija u 2027. da će cijene pasti?
Ne nužno. To je jedna od najčešćih pogrešaka pri tumačenju gospodarskih prognoza.
Ako bi inflacija u 2027. usporila na 3,3 posto, to bi značilo da cijene u prosjeku nastavljaju rasti, ali sporije nego prethodne godine.
Drugim riječima, niža stopa inflacije nije isto što i pad opće razine cijena.
Za stvarno poboljšanje kupovne moći važan je odnos između rasta cijena i rasta dohodaka građana.
Ako plaće ili mirovine rastu brže od cijena, njihova kupovna moć može se povećati. Ako rastu sporije, građani za isti prihod u pravilu mogu kupiti manje.
Zašto je službena rujanska inflacija 4,7 posto, a MMF predviđa 4,5 posto?
Početkom listopada Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj su potrošačke cijene u rujnu 2026. bile 4,7 posto više nego u rujnu prošle godine.
Istodobno MMF za cijelu 2026. prognozira prosječnu godišnju inflaciju od 4,5 posto.
Ti podaci nisu proturječni.
Rujanskih 4,7 posto odnosi se na promjenu cijena u jednom mjesecu u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine.
MMF-ovih 4,5 posto predstavlja procjenu prosječnog rasta cijena tijekom cijele godine.
Zato je moguće da se mjesečna godišnja stopa inflacije razlikuje od prosjeka za svih 12 mjeseci.
Što MMF očekuje od nezaposlenosti?
U novom izvješću MMF procjenjuje da bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekom 2026. trebala iznositi 4,5 posto.
Za 2027. predviđa blago povećanje na 4,6 posto.
To ne znači da se automatski očekuje veliki rast broja nezaposlenih, ali pokazuje da MMF ne računa na snažnije poboljšanje na tržištu rada tijekom sljedeće godine.
Stvarni razvoj situacije ovisit će o gospodarskoj aktivnosti, zapošljavanju i drugim kretanjima.
Kako Hrvatska stoji u usporedbi s eurozonom?
Unatoč smanjenju prognoze, Hrvatska bi prema MMF-u trebala rasti brže od prosjeka eurozone.
Za gospodarstvo eurozone MMF očekuje rast od 1,1 posto u 2026. i 1,2 posto u 2027. godini.
Hrvatska bi s prognoziranih 2,2 posto ove godine tako i dalje trebala ostvariti višu stopu gospodarskog rasta.
Međutim, veći gospodarski rast ne znači automatski da će svi građani osjetiti poboljšanje životnog standarda.
Važnu ulogu imaju kretanje cijena, raspodjela dohodaka, produktivnost i stvarna kupovna moć.
Što građani mogu očekivati do kraja godine?
Najnovija prognoza MMF-a ne znači da su najavljena nova poskupljenja određenih proizvoda niti predviđa pojedinačne promjene cijena u trgovinama.
Ona je procjena ukupnih gospodarskih kretanja, koja se može mijenjati ovisno o cijenama energije, međunarodnoj trgovini i drugim čimbenicima.
Za hrvatske građane najvažnija je poruka da se i tijekom sljedeće godine očekuje nastavak rasta prosječne razine cijena, premda sporijim tempom.
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi nastaviti rasti, ali slabije od ranije prognoziranog.
Upravo će odnos između plaća, mirovina i životnih troškova biti ključan za to hoće li građani u svakodnevnom životu osjetiti stvarno poboljšanje standarda.
Nove MMF-ove brojke zato nisu razlog za paniku, ali jesu upozorenje da pritisak na kućne proračune još nije završio.
