Automobil bez vozača i sigurnosnog operatera već se kreće zagrebačkim ulicama. Tvrtka Verne, povezana s Rimac Grupom, provodi testne vožnje na ruti dugoj 22 kilometra, a danas su predstavljeni novi detalji o tome kako sustav funkcionira. Potpuno autonomna usluga za širu javnost najavljena je za 2027. godinu, uz planiranu flotu od 30 vozila.
Zagreb je postao jedno od europskih središta razvoja autonomnog prijevoza. Robotaksiji tvrtke Verne već prevoze pozvane putnike bez vozača i sigurnosnog operatera u automobilu, a najnoviji detalji predstavljeni su u utorak, 13. listopada.
Riječ je o novoj fazi projekta koji razvijaju hrvatski Verne i kineski tehnološki partner Pony.ai.
Testiranja su započela 10. rujna, a sada je prikazano kako se potpuno autonomno vozilo ponaša u stvarnim prometnim uvjetima, uključujući raskrižja, semafore, pješačke prijelaze i promet prema zagrebačkoj zračnoj luci.
Najvažnije pitanje za građane ipak ostaje: kada će takvu vožnju moći naručiti i sami?
Kada će robotaksi bez vozača biti dostupan građanima?
Prema najnovijim najavama Vernea, potpuno autonomna komercijalna usluga bez sigurnosnog operatera u vozilu trebala bi biti dostupna građanima tijekom 2027. godine.
Kompanija planira flotu od približno 30 vozila i postupno širenje područja na kojem će se moći koristiti.
Ipak, precizan datum otvaranja usluge još nije potvrđen.
Važno je razlikovati postojeću komercijalnu robotaksi uslugu od aktualnog testiranja automobila u kojem nema nikoga za upravljačem.
Verne je još u travnju 2026. pokrenuo komercijalne autonomne vožnje u Zagrebu, ali je tijekom te početne faze u automobilu prisutan obučeni sigurnosni operater.
Od kolovoza je takve vožnje moguće naručivati i putem Uberove aplikacije, na područjima na kojima je usluga dostupna.
Potpuno autonomne testne vožnje bez operatera zasad su namijenjene pozvanim putnicima. Njih građani još ne mogu slobodno naručiti putem aplikacija.
Robotaksi samostalno vozi od Buzina do zračne luke
Testna ruta duga je 22 kilometra i povezuje Verneovo sjedište u zagrebačkom Buzinu sa Zračnom lukom Franjo Tuđman u Velikoj Gorici.
Tijekom demonstracijske vožnje novinari Hine imali su priliku vidjeti kako se automobil samostalno kreće prometnicama.
Sustav prepoznaje prometne znakove, semafore i pješačke prijelaze te prilagođava vožnju uvjetima na cesti.
Vozilo samostalno ubrzava, koči, mijenja smjer i određuje kretanje prema zadanoj destinaciji.
Trenutačno je njegova najveća dopuštena brzina u testnom režimu ograničena na 80 kilometara na sat, iako automobil tehnički može postići veću brzinu.
Verne planira proširiti potpuno autonomne rute na više od 100 kilometara zagrebačkih prometnica, ali to je zasad razvojni cilj, a ne potvrda da je cijela takva mreža već dostupna.
Tko upravlja automobilom ako nema vozača?
Za upravljanje vozilom zadužen je sustav autonomne vožnje kineske kompanije Pony.ai.
Riječ je o tehnologiji koja kombinira senzore, kamere, radare i računalni sustav za prepoznavanje okoline i donošenje odluka tijekom vožnje.
Automobil ima sustav nadzora okoline od 360 stupnjeva, a ključni dijelovi tehnologije projektirani su s dodatnim sigurnosnim slojevima.
Verne ističe da se vozila nadziru iz udaljenog operativnog centra.
Međutim, prema objašnjenju kompanije, operateri na daljinu ne upravljaju automobilom kao što bi to radio vozač. Sustav autonomne vožnje sam donosi odluke o kretanju vozila.
Operativni centar služi za nadzor i komunikaciju s putnicima u nepredviđenim situacijama.
Kako izgleda unutrašnjost robotaksija?
Jedna od zanimljivosti testnog vozila jest njegova drukčije organizirana unutrašnjost.
Iz automobila je uklonjeno prednje suvozačko sjedalo, čime je oslobođen dodatni prostor za putnike i prtljagu.
Ugrađen je i veliki zaslon na kojem putnici mogu pratiti rutu i koristiti dostupne funkcije vozila.
Između stražnjih sjedala nalazi se upravljačka konzola s dodirnim zaslonom.
Cilj takvog uređenja jest omogućiti putnicima da vrijeme provedeno u prometu koriste za odmor, rad ili zabavu.
Vožnja se pritom ne može pokrenuti dok nisu ispunjeni osnovni sigurnosni uvjeti, uključujući zatvaranje vrata i vezivanje sigurnosnog pojasa.
Je li to Rimčev automobil bez volana?
Ne. Riječ je o dva različita dijela Verneova projekta.
Za sadašnje potpuno autonomne testne vožnje koristi se električni SUV Arcfox Alpha T5 kineskog proizvođača BAIC, opremljen tehnologijom Pony.ai.
To vozilo i dalje ima volan i papučice, iako tijekom testiranja sustav može upravljati bez osobe na vozačkom mjestu.
Verne istodobno razvija vlastiti, ranije predstavljeni dvosjed bez volana i papučica.
Riječ je o posebno osmišljenom vozilu za autonomni prijevoz putnika, ali njegov razvoj i eventualno uvođenje u promet zaseban su proces.
Prema informacijama tvrtke, za takav automobil potrebno je ispuniti i odgovarajuće regulatorne uvjete.
Koliko je robotaksi već odradio vožnji?
Verne navodi da je od pokretanja postojeće komercijalne robotaksi usluge u travnju ostvareno više od 5.000 vožnji.
Kompanija je ranije objavila i da su njezina vozila tijekom autonomnih operacija prešla više od 200.000 kilometara.
Ti se rezultati odnose na širu dosadašnju komercijalnu uslugu, uključujući fazu sa sigurnosnim operaterom u vozilu.
Ne treba ih poistovjećivati isključivo s testnim vožnjama bez vozača koje su započele u rujnu.
Što je s novcem iz europskih fondova?
Zanimljivo je i pitanje financiranja Verneova projekta.
Izvršni direktor tvrtke Marko Pejković izjavio je Hini da se aktualni projekt potpuno autonomnih vožnji financira privatnim kapitalom.
Istodobno je potvrdio da su sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti korištena za razvoj zasebnog projekta namjenskog dvosjeda bez volana i papučica.
Prema njegovim riječima, za taj je projekt dosad povučeno 89,7 milijuna eura, a nadležna agencija još procjenjuje ispunjavanje ugovorenih ciljeva i obveza.
Zbog toga je važno ne miješati financiranje razvoja posebnog vozila s trenutačnim testiranjem autonomne tehnologije u postojećim automobilima.
Što Zagreb očekuje tijekom 2027. godine?
Ako planovi budu ostvareni, građani Zagreba iduće bi godine mogli dobiti mogućnost naručivanja vožnje u kojoj automobil potpuno samostalno prevozi putnike, bez sigurnosnog operatera u vozilu.
Verne najavljuje postupno širenje flote i područja prometovanja, a razmatra i poslovanje u drugim europskim gradovima.
Ipak, početak komercijalne potpuno autonomne usluge ovisit će o tehnološkoj spremnosti, sigurnosnim provjerama i potrebnim odobrenjima.
Zato 2027. godinu treba promatrati kao najavljeni cilj, a ne zajamčeni početak vožnji.
Zagreb već sada ima komercijalnu autonomnu taksi uslugu sa sigurnosnim operaterom te zaseban program testiranja bez njega.
Hoće li potpuno autonomni taksiji uskoro postati uobičajen prizor na zagrebačkim ulicama, pokazat će sljedeća faza testiranja i uvođenja usluge za građane.
