Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ ponovno je zatražila hitno uklanjanje otpada s lokacije Silosa u Gospiću, nakon što je, kako navode, novi stručni nalaz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ utvrdio polimerne čestice u podzemnoj vodi nizvodno od odlagališta.
Riječ je, ističu iz Inicijative, o trećem stručnom nalazu koji se odnosi na stanje na toj lokaciji. Analiza Instituta izrađena je po nalogu USKOK-a, a prema priopćenju Inicijative dovršena je 9. kolovoza 2026. godine.
Navode da su iz iste bušotine, smještene nizvodno od odlagališta, uzeta dva uzorka vode. U prvome su utvrđene dvije krupnije čestice plastike, a u drugome 130 znatno sitnijih čestica.
Prema navodima Inicijative, vještaci su zaključili da takva dinamika može upućivati na povremeno, pulsirajuće ispiranje kroz putove strujanja podzemne vode, uključujući krške kanale.
Iz Inicijative podsjećaju i na ranije nalaze. Tvrde da je vještačenjem Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno oko 37.000 tona otpada s opasnim svojstvima, koncentracije bakra do sto puta iznad dopuštene vrijednosti u tlu te onečišćenje najmanje 50 metara izvan odlagališta.
Prema njihovim navodima, u tom prvom nalazu podzemna voda još nije bila onečišćena, ali je opisan mogući put širenja onečišćenja kroz pukotine u stijeni.
U dopuni vještačenja, navode dalje, u vodi nizvodno od odlagališta utvrđeni su PFAS spojevi u koncentraciji od 200,5 nanograma po litri, dok ih uzvodno nije bilo. Inicijativa se pritom poziva na vrijednost od 100 nanograma po litri iz direktive Europske unije.
Pročitajte još
Sada tvrde da je i Institut za vode, drugom metodom i drugim parametrom, zabilježio isti prostorni obrazac – bez takvog opterećenja uzvodno i s utvrđenim česticama nizvodno od lokacije.
Posebno su kritični prema najavljenom privremenom prekrivanju otpada geomembranom. Smatraju da takva mjera ne može biti zamjena za sanaciju jer, prema njihovom tumačenju nalaza, problem nije samo u oborinskoj vodi koja dolazi s površine nego i u kretanju podzemne vode kroz krško područje.
„Privremeno prekrivanje nije sanacija, jer sanacija počinje onoga dana kada otpad napusti lokaciju“, poručili su iz Građanske inicijative „Gospić je naš dom“.
Inicijativa je ponovno iznijela i sedam zahtjeva koje je ranije uputila Vladi Republike Hrvatske. Traže da se u roku od 20 dana javno predstavi cjelovit plan sanacije s obvezujućim rokovima te da uklanjanje 33.000 tona zakopanog opasnog otpada bude provedeno u roku od tri mjeseca od objave plana.
Uz to traže uvrštavanje gradskog komunalnog odlagališta Rakitovac u Plan gospodarenja otpadom, dugoročni monitoring uz angažiranje neovisnih stručnjaka, uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša, uvrštavanje svih poznatih crnih točaka u Plan gospodarenja otpadom te privremenu zabranu uvoza otpada.
U priopćenju se, dakle, kod ranijeg stručnog nalaza govori o oko 37.000 tona otpada s opasnim svojstvima, dok se u zahtjevu Vladi navodi uklanjanje 33.000 tona zakopanog opasnog otpada.
Inicijativa traži i utvrđivanje odgovornosti za postupanje institucija nakon što se saznalo za stanje na lokaciji, uključujući odgovor na pitanje koja su tijela raspolagala pojedinim informacijama i tko je procijenio da situacija nije hitna.
Istodobno naglašavaju da je utvrđivanje eventualne kaznene odgovornosti stvar postupka koji vodi USKOK te da ne žele prejudicirati njegov ishod.
„Osamnaest mjeseci nečinjenja mora imati odgovornost“, zaključuju u priopćenju.
