Odlazak na bolovanje kod mnogih radnika otvara isto pitanje: može li poslodavac baš u tom trenutku uručiti otkaz?
Odgovor nije jednostavno da ili ne.
Zakon o radu jasno propisuje da privremena nenazočnost s posla zbog bolesti ili ozljede sama po sebi nije opravdan razlog za otkaz.
To, međutim, ne znači da radnik na svakom bolovanju automatski ima potpunu zaštitu od bilo kakvog prestanka radnog odnosa.
Postoje situacije u kojima poslodavac može imati drugi, zakonom dopušten razlog za otkaz, a postoje i slučajevi u kojima je otkaz tijekom privremene nesposobnosti izričito zabranjen.
Pročitajte još
Bolovanje samo po sebi nije razlog za otkaz
Najvažnije pravilo glasi: poslodavac radniku ne smije dati otkaz zato što je privremeno odsutan s posla zbog bolesti ili ozljede.
Zakon o radu privremenu nenazočnost zbog bolesti ili ozljede izričito navodi među neopravdanim razlozima za otkaz.
Pročitajte još
Drugim riječima, obrazloženje poput “otpuštamo vas jer ste otvorili bolovanje” ne bi predstavljalo zakonit razlog za otkaz.
No to nije isto što i tvrdnja da poslodavac radniku koji je na običnom bolovanju nikada i ni pod kojim uvjetima ne može otkazati ugovor.
Može li radnik ipak dobiti otkaz dok je na bolovanju?
Može postojati situacija u kojoj je radnik na bolovanju, ali poslodavac ima drugi opravdani razlog za otkaz koji nije povezan s njegovom privremenom nesposobnošću za rad.
Primjerice, Zakon poznaje poslovno uvjetovani otkaz kada zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga prestane potreba za obavljanjem određenog posla.
Postoji i otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika te druge zakonom uređene vrste prestanka radnog odnosa.
Pročitajte još
U takvoj situaciji presudno je što je stvarni razlog otkaza.
Ako je pravi razlog radnikovo bolovanje, takav razlog Zakon ne priznaje kao opravdan.
Ako postoji drugi zakoniti razlog koji poslodavac može dokazati, sama činjenica da je radnik u tom trenutku na običnom bolovanju ne znači automatski da otkaz nije moguć.
Kod ozljede na radu zaštita je puno jača
Potpuno drukčije pravilo vrijedi ako je privremena nesposobnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti poslodavac za vrijeme privremene nesposobnosti tijekom liječenja ili oporavka ne može otkazati ugovor o radu.
To je izričita zakonska zabrana.
Zato je vrlo važno razlikovati obično bolovanje zbog, primjerice, gripe ili ozljede izvan rada od bolovanja koje je posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Što se događa s otkaznim rokom ako ste na bolovanju?
Bolovanje može značajno utjecati na tijek otkaznog roka.
Ako je radnik već privremeno nesposoban za rad u trenutku kada mu je dostavljena odluka o otkazu, otkazni rok u pravilu počinje teći tek kada privremena nesposobnost završi.
Zakon također propisuje da otkazni rok tijekom privremene nesposobnosti za rad u pravilu ne teče.
Postoji, međutim, važna iznimka.
Ako je poslodavac radniku otkazao ugovor prije početka bolovanja i istodobno ga tijekom otkaznog roka oslobodio obveze rada, otkazni rok može nastaviti teći i za vrijeme bolovanja, osim ako je povoljnije pravo uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
Bolovanje ne može beskonačno zaustaviti prestanak radnog odnosa
Zakon uređuje i situaciju u kojoj je otkazni rok već počeo, a potom ga prekine bolovanje.
Ako poslodavac radnika nije oslobodio obveze rada, radni odnos u takvoj situaciji prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznog roka.
To pravilo sprječava situaciju u kojoj bi već započeti otkazni rok zbog dugotrajnog bolovanja mogao ostati zaustavljen neograničeno dugo.
Što ako imate ugovor na određeno vrijeme?
Ovo je posebno važno.
Ugovor na određeno vrijeme ne postaje automatski ugovor na neodređeno samo zato što je radnik otvorio bolovanje.
Takav ugovor prestaje istekom vremena na koje je sklopljen odnosno nastupanjem događaja do kojeg je ugovoreno njegovo trajanje.
Primjerice, ako je radnik zaposlen do određenog datuma, činjenica da je tog dana na bolovanju sama po sebi ne produljuje ugovor.
To nije isto što i otkaz.
U tom slučaju radni odnos prestaje zato što je istekao unaprijed ugovoreni rok.
A što ako ste zaposleni kao zamjena za drugog radnika?
I ovdje vrijedi slična logika.
Ako je ugovor sklopljen do povratka određenog radnika na posao, njegov povratak može predstavljati događaj kojim prestaje ugovor zamjene.
Bolovanje radnika koji je zaposlen kao zamjena samo po sebi ne mora odgoditi takav prestanak.
Zbog toga je kod ugovora na određeno vrlo važno pročitati što točno piše o datumu ili događaju kojim ugovor završava.
Poslodavac mora imati opravdan razlog
Kada poslodavac daje redoviti otkaz, mora postojati zakonom dopušten razlog.
Kod poslovno uvjetovanog otkaza radi se o prestanku potrebe za radom zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga.
Kod osobno uvjetovanog otkaza riječ je o situaciji u kojoj radnik zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti više ne može uredno izvršavati svoje obveze.
Kod otkaza zbog skrivljenog ponašanja razlog je kršenje obveza iz radnog odnosa.
Samo privremeno bolovanje nije jedna od tih osnova.
Bolovanje i trajna nesposobnost nisu isto
Vrlo je važno razlikovati privremenu bolest od trajne promjene radne sposobnosti.
Činjenica da je netko privremeno bolestan i nalazi se na bolovanju ne znači automatski da ne može obavljati svoj posao u budućnosti.
Osobno uvjetovani otkaz može biti povezan s trajnim sposobnostima radnika, ali to nije isto što i privremena nesposobnost zbog koje je liječnik otvorio bolovanje.
Zbog toga poslodavac ne može običnu privremenu bolest jednostavno predstaviti kao dokaz da radnik više nije sposoban raditi svoj posao.
Radnik se nakon bolovanja ima pravo vratiti na posao
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, a nakon liječenja bude utvrđeno da je ponovno sposoban raditi, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prije radio.
Ako je potreba za tim poslovima prestala, primjenjuju se daljnja pravila Zakona o radu o odgovarajućim poslovima i položaju radnika.
Samo korištenje zakonitog bolovanja zato ne briše radnikov radni odnos.
Morate li poslodavca obavijestiti o bolovanju?
Da.
Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca da je privremeno nesposoban za rad.
Prema pravilima Zakona o radu, najkasnije u roku od tri dana treba mu dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti i njezinu očekivanom trajanju.
Ako to iz opravdanog razloga nije bilo moguće, radnik tu obvezu treba ispuniti što prije nakon prestanka razloga koji ga je spriječio.
Koliko novca dobivate tijekom bolovanja?
To je zasebno pitanje od zaštite od otkaza.
Visina naknade ovisi o razlogu i trajanju privremene nesposobnosti, a kod obične bolesti trošak prvog dijela bolovanja u pravilu snosi poslodavac, nakon čega pod propisanim uvjetima teret prelazi na HZZO.
Detaljne iznose, osnovicu i pravila Lika Express je objasnio u vodiču Bolovanje 2026.: Koliko se plaća i kada trošak preuzima HZZO?.
Što ako sumnjate da ste dobili otkaz upravo zbog bolovanja?
Kod otkaza je vrlo važno pročitati pisano obrazloženje poslodavca.
Otkaz mora biti u pisanom obliku, a poslodavac mora navesti razlog na kojem temelji svoju odluku.
Ako radnik smatra da navedeni razlog nije stvaran ili da je otkaz zapravo posljedica njegova bolovanja, pitanje dopuštenosti otkaza može se osporavati kroz postupke zaštite prava iz radnog odnosa.
Rokovi za zaštitu radničkih prava mogu biti vrlo kratki, pa u konkretnom sporu nije dobro dugo čekati prije traženja stručnog pravnog ili sindikalnog savjeta.
Najvažnije pravilo koje treba zapamtiti
Bolovanje nije automatski štit od svakog mogućeg prestanka radnog odnosa.
Ali jednako tako, poslodavac vas ne može zakonito otpustiti samo zato što ste bolesni ili ozlijeđeni i zbog toga privremeno ne dolazite na posao.
Kod ozljede na radu i profesionalne bolesti zaštita je još snažnija jer tijekom liječenja i oporavka postoji izričita zabrana otkazivanja ugovora o radu.
Ako ste na običnom bolovanju, presudno je postoji li stvarni i zakonom dopušten razlog za otkaz koji nema veze s vašom privremenom bolešću.
A ako imate ugovor na određeno, treba imati na umu da njegovo ugovoreno istjecanje nije isto što i otkaz te ga bolovanje samo po sebi ne produljuje.
