Senj perjanica, ostali ništa

Objavljeno: 13/06/2016

Iako je po broju stanovnika tek 86.,a po ostvarenom prihodu po stanovniku u 2014.godini 29.grad u Hrvatskoj, Senj je u vremenu od 2011.do 2014.godine u svoj proračun povukao oko 18 milijuna pomoći iz europskih fondova. To je po stanovniku više od 2,500 kuna čime je Senj zauzeo sam hrvatski vrh. Nažalost ostali lički gradovi i općine, te županija nisu mu ni blizu

GOSPIĆ- Institut za javne financije nedavno je javno objavio Izvješće o korištenju Europske pomoći općinama, gradovima i županijama u razdoblju od 2011.do 2014.godine. Radi se o stručno i znanstveno obrađenim podacima Ministarstva financija iz kojih je vidljivo da su sredstva najbolje iskoristili gradovi, nešto više od polovice, dok su županije iskoristile manje od trećine a općine manje od petine ukupnih sredstava koja su iznosila 309 milijuna kuna. Inače, kako se i objašnjava u spomenutom izvješću, Pomoći EU-a kroz EU fondove namijenjene su za (su)financiranje konkretnih projekata i programa kojima se ostvaruju određene europske politike. Pomoći EU-a mogu biti direktne kada ih lokalne jedinice primaju direktno od Europske komisije ili drugih zemalja članica ili indirektne kada ih primaju preko proračunskih korisnika koji im prenose sredstva iz europskih fondova

Iz objavljenih podataka proizlaze poražavajući podaci za Grad Gospić i Ličko-senjsku županiju čiji stručnjaci nisu uspjeli iskoristiti niti jednu jedinu kunu za razliku od Grada Senja koji je vodeći grad u Hrvatskoj prema iskorištenju sredstava. Senjani su ukupno „povukli“ 18 milijuna kuna što iznosi čak 2, 563 kune po stanovniku te su prema tim pokazateljima daleko najuspješniji grad u Hrvatskoj. Senjani su prepoznali mogućnosti korištenja sredstava iz Fondova EU te su s pripremama započeli još 2006.godine kada su osnovali Razvojnu agenciju Senj koja je kasnije prerasla u Ustanovu za razvoj Grada Senja te su kroz kratko vrijeme stručno ekipirali tim koji je izradio niz vrlo uspješnih projekata koji su pokrenuli razvoj Senja. U tom periodu kroz programe IPA i IPARD osigurali su sredstva za financiranje 4 projekta, Savjetodavni i obrazovni centar „Saznaj nešto novo i korisno“ , uređenje parka Nehaj, izgradnju sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnju rekreacijsko-sportskog centra. Nisu samo Gospić i Ličko-senjska županija ostali bez kune EU pomoći. Naime osim već spomenutog Senja, te Novalje koja je manje od milijun kuna uspjela izvući iz kapitalnih pomoći ni Otočac, ali niti jedna općina na području županije nije uspjela napraviti niti jedan jedini projekt koji bi privukao jednu kunu u njihov proračun. Može tješiti jedino činjenica da ni lipe pomoći EU-a nije koristilo čak 85% općina i više od polovice gradova u Hrvatskoj. Premda samo dvije županije nisu koristile te pomoći, iskorišteni iznosi ─ bez obzira kako ih mjerili uistinu su premali– ističe se u izvješću Instituta za javne financije o korištenju Europskih pomoći u razdoblju od 2011.do 2014.godine.

Ima itekako puno opravdanja za ovakvo stanje, primjerice sporost administracije i kašnjenja na nacionalnoj razini, natječaji se često odgađaju, pravilnici po kojima se projekti prijavljuju objavljuju se tek nekoliko dana prije objave natječaja, prijavitelji znaju čekati i više od godine dana da saznaju je li njihov projekt prihvaćen, česte su izmjene javnih poziva, točnije uvjeta natječaja i natječajne dokumentacije a nije uvijek ni jasno na koji način valja knjižiti primljene pomoći. Ipak ovi poražavajući podaci istraživanja koje je proveo Institut za javne financije govore o nesposobnosti lokalnih uprava da svojim građanima osiguraju kvalitetniji život te upućuju na hitan zaokret lokalnih politika i zapošljavanje stručnjaka koji će svojim znanjem znati odgovoriti izazovima trenutka u kojemu se cijelo društvo nalazi.

Nadamo se da će ovakvo izvješće za tekuće četverogodišnje razdoblje u kojemu je naša zemlja postala i članica Europske Unije biti puno,puno povoljnije, jer kako se često može čuti planovi postoje,postoje i resursi,ali nedostaje ono nešto. Treba se nadati i da Senjani neće posustati u korištenju sredstava, te da će njihov primjer pratiti i ostali lički gradovi i općine, te sama županija kako bi privukli što više sredstava u svoje projekte.

Milan Tomašević