Samo 11 dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji birački spisak i organizacija glasanja u inozemstvu postali su jedno od ključnih pitanja izborne kampanje.
Republička izborna komisija objavila je da pravo glasa 25. listopada ima 6.450.523 birača. Glasanje će biti organizirano na 8.392 biračka mjesta, od čega 93 u 37 država izvan Srbije.
Posebnu pozornost izazvala je analiza Radija Slobodna Europa prema kojoj više od pola milijuna birača u javno dostupnim podacima nema navedenu punu adresu s nazivom ulice i kućnim brojem.
Samo u 13 pograničnih općina pronađeno je oko 85.000 birača čija je adresa evidentirana kao „nema ulice – 0“.
Jedan od najupečatljivijih primjera zabilježen je u Priboju, gdje je na istoj adresi evidentirano 247 birača, iako se ondje prema katastarskim podacima nalazi kuća od 88 četvornih metara.
Pročitajte još
Ipak, iz organizacije CRTA upozoravaju da takvi slučajevi sami po sebi ne dokazuju postojanje takozvanih fantomskih birača. Njihove provjere pokazale su da dio neobičnih zapisa nastaje zbog neusklađenosti evidencija i načina na koji su stare adrese bez kućnog broja kasnije prebacivane u nove registre.
Problem biračkog spiska već dulje izaziva nepovjerenje dijela oporbe i civilnog sektora, koji traže detaljniju provjeru podataka i veću transparentnost izbornih evidencija.
Dodatne prijepore izazvalo je glasanje državljana Srbije u inozemstvu. Studentska lista tvrdi da se za glasanje izvan zemlje prijavilo više od 110.000 građana te smatra da broj i raspored biračkih mjesta nisu dovoljni.
Pročitajte još
Republička izborna komisija odbila je njihove prigovore na biračka mjesta i vrijeme glasanja u inozemstvu, nakon čega se Studentska lista žalila Upravnom sudu. RIK je službeno odredio 93 biračka mjesta u 37 država.
U dijelu javnosti pozornost izaziva i činjenica da je broj birača vrlo blizu ukupnom broju stanovnika iz popisa 2022., kada je u Srbiji evidentirano 6.647.003 stanovnika.
No ta dva podatka ne mogu se jednostavno uspoređivati. Popis bilježi stanovništvo koje živi u Srbiji i nije proveden na Kosovu, dok birački spisak obuhvaća i državljane koji borave u inozemstvu te birače s teritorija Kosova koji glasaju na posebno određenim biračkim mjestima.
Zbog toga sama razlika između ukupnog broja stanovnika i birača nije dokaz nepravilnosti. Pitanja o nepotpunim adresama, usklađenosti službenih evidencija i uvjetima glasanja dijaspore ipak ostaju među najspornijim temama uoči izbora 25. listopada.
