Smrt roditelja ili drugog člana obitelji, osim emocionalnog gubitka, može otvoriti i niz financijskih pitanja. Što ako je pokojnik imao kredit, neplaćene račune ili dug prema banci? Moraju li djeca podmiriti sve njegove obveze, čak i ako dugovi premašuju vrijednost naslijeđene imovine? Hrvatski Zakon o nasljeđivanju daje jasan odgovor, ali sadrži i jednu važnu odredbu na koju nasljednici moraju posebno paziti.
Nasljeđuju li djeca dugove roditelja?
Prema hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju, nasljednik koji prihvati nasljedstvo, odnosno ne odrekne ga se, odgovara i za dugove osobe koju nasljeđuje.
To znači da nasljeđivanje ne obuhvaća samo stan, kuću, zemljište, automobil ili novac na računu. Uz imovinu se može pojaviti i obveza podmirenja pokojnikovih dugova.
Međutim, postoji važno zakonsko ograničenje.
Pročitajte još
Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja samo do visine vrijednosti imovine koju je naslijedio.
Drugim riječima, sama činjenica da je roditelj iza sebe ostavio velik dug ne znači da dijete mora podmiriti cjelokupan iznos, neovisno o vrijednosti nasljedstva.
Što ako su dugovi veći od naslijeđene imovine?
Pročitajte još
Zamislimo primjer u kojem je pokojnik ostavio imovinu vrijednu 10.000 eura, ali i nepodmirene dugove od 30.000 eura.
Ako postoji jedan nasljednik koji je naslijedio svu imovinu, njegova odgovornost za ostaviteljeve dugove prema zakonskom pravilu ograničena je na 10.000 eura.
Preostalih 20.000 eura ne može mu se naplatiti samo na temelju njegova statusa nasljednika.
Ipak, treba razumjeti još jednu važnu činjenicu.
Nasljednik za dugove može odgovarati i vlastitom imovinom, ali ukupno do zakonske granice vrijednosti naslijeđenoga.
Dakle, nije točno da vjerovnik nužno može tražiti naplatu samo prodajom naslijeđene kuće ili druge ostavinske imovine.
Pročitajte još
Za stvarni opseg odgovornosti presudni su vrijednost nasljedstva, visina dugova i okolnosti konkretnog slučaja.
Važna zamka: Sud na ograničenje ne pazi automatski
Ovo je posebno važan dio Zakona o nasljeđivanju.
Prema članku 139., sud na vrijednost naslijeđene imovine i iznose ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio ne pazi po službenoj dužnosti, nego na prigovor nasljednika.
Što to znači u praksi?
Ako vjerovnik pokrene postupak radi naplate pokojnikova duga, nasljednik treba pravodobno istaknuti da njegova odgovornost ne može biti veća od vrijednosti naslijeđene imovine.
Također je važno imati podatke o vrijednosti nasljedstva i dokazima o dugovima koji su eventualno već plaćeni.
Zbog toga se ne treba oslanjati samo na pretpostavku da će sud sam provjeriti i primijeniti zakonsko ograničenje.
Ako nasljednik primi zahtjev za plaćanje, tužbu ili ovršni prijedlog, takvu dokumentaciju ne bi smio ignorirati. Pravodobna reakcija može biti presudna za zaštitu njegovih prava.
Možete li se odreći nasljedstva i izbjeći dugove?
Hrvatski zakon dopušta odricanje od nasljedstva.
Nasljednik koji se valjano odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove na temelju nasljeđivanja.
Međutim, odricanje od nasljedstva nije isto što i odluka da se preuzme samo dio imovine, a dugovi odbiju.
Nasljednik se ne može jednostavno odreći samo dugova, a zadržati naslijeđenu kuću, novac ili drugu imovinu.
Izjava o odricanju daje se u zakonom propisanom obliku, najkasnije do donošenja prvostupanjske odluke u ostavinskom postupku.
Važno je i da nasljednik koji je već raspolagao nasljedstvom ili njegovim dijelom u pravilu više nema pravo odreći ga se. Iznimka su određene radnje poduzete radi očuvanja ostavine ili njezine redovite uprave.
Zato prije donošenja odluke treba provjeriti što sve ulazi u ostavinu i postoje li nepodmirene obveze pokojnika.
Pazite što znači odricanje u korist brata ili sestre
Postoji još jedna razlika koju mnogi građani mogu previdjeti.
Ako se nasljednik odrekne nasljedstva u korist određenog drugog nasljednika, primjerice brata ili sestre, takva izjava prema zakonu nije pravo odricanje od nasljedstva.
Ona se smatra ustupanjem nasljednog dijela.
To je važna pravna razlika koja može utjecati i na odgovornost za dugove.
Zato nije dovoljno izjaviti da nekome prepuštate svoj dio nasljedstva i pretpostaviti da ste time automatski oslobođeni svih obveza.
Prije davanja nasljedničke izjave korisno je zatražiti jasno objašnjenje njezinih pravnih posljedica.
Što ako postoji više nasljednika?
Kada ostavinu nasljeđuje više osoba, situacija može biti složenija.
Zakon propisuje solidarnu odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugove, ali svaki nasljednik odgovara do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela.
To znači da vjerovnik, unutar zakonskih ograničenja, može potraživati dug i od pojedinog nasljednika.
U međusobnom odnosu nasljednika dugovi se raspoređuju razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, osim ako je ostavitelj oporukom odredio drukčije.
Zbog toga je važno razlikovati odnos nasljednika prema vjerovniku od kasnijeg međusobnog obračuna među samim nasljednicima.
Što je s kreditima i dugovima prema banci?
Jedno od čestih pitanja odnosi se na kredite koje pokojnik nije stigao otplatiti.
Takve obveze mogu biti dio ostaviteljevih dugova, za koje vrijede pravila o odgovornosti nasljednika.
Međutim, kod bankarskih kredita važno je provjeriti i ostalu dokumentaciju.
Primjerice, kredit može biti osiguran policom osiguranja, hipotekom ili drugim instrumentom osiguranja.
Također, ako je netko već prije smrti dužnika preuzeo posebnu obvezu kao sudužnik ili jamac, njegova se odgovornost ne mora temeljiti isključivo na nasljeđivanju.
Zato se svaki slučaj mora promatrati zasebno, posebno kada je riječ o većim kreditima i nekretninama.
Što ako iza pokojnika nije ostala nikakva imovina?
Sama činjenica da je netko dijete preminule osobe ne znači da automatski postaje osobni dužnik za sve roditeljeve obveze.
Ako osoba nije naslijedila imovinu, a nema ni neku drugu samostalnu pravnu obvezu prema vjerovniku, odgovornost na temelju nasljeđivanja ne može se protezati na neograničenu naplatu pokojnikovih dugova.
Ipak, važno je utvrditi postoji li ostavinska imovina, tko su nasljednici i na temelju čega se zahtijeva plaćanje.
Što učiniti prije ostavinske rasprave?
Prije donošenja odluke o nasljedstvu korisno je prikupiti dostupne informacije o pokojnikovoj imovini i obvezama.
Posebnu pozornost treba posvetiti bankovnim kreditima, nepodmirenim računima, mogućim ovrhama i založnim pravima na nekretninama.
Ako postoje dvojbe, preporučljivo je zatražiti pravno objašnjenje prije davanja nasljedničke izjave.
Važno je znati i da izjava o prihvaćanju ili odricanju od nasljedstva, jednom valjano dana, u pravilu nije opoziva.
Najvažnije pravilo koje nasljednici trebaju zapamtiti
Hrvatski zakon štiti nasljednika od neograničene odgovornosti za dugove osobe koju je naslijedio.
Međutim, ta zaštita ne znači da će svaki problem biti automatski riješen.
Nasljednik koji se nije odrekao nasljedstva odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a kada se od njega traži veći iznos, mora pravodobno istaknuti odgovarajuće prigovore.
Upravo zato poznavanje pravila i pažljivo postupanje tijekom ostavinskog postupka mogu spriječiti ozbiljne financijske posljedice.
